Prava smiljomanija trese Hercegovinu. Da bi se u to uvjerili ne treba obilaziti teren, dovoljno je bilo doći na stručno predavanje ”Ekonomska opravdanost uzgoja smilja i lavande“, koje je održano u prostorijama PZ ”Ekolife“ u Crnićima kraj Stoca.
U dvoranu predviđenu za maksimalno tridesetak ljudi, natiskalo se duplo više znatiželjnika iz općina juga Hercegovine, te dijela Hrvatske. Bez obzira što je dobar dio stajao nitko nije napustio skoro dvosatno predavanje dr. Nezira Tanovića, profesora na Poljoprivrednom fakultetu u Mostaru.
Razgrabljene su i prigodne brošure tiskane u sklopu projekta ”Podrška razvoju ruralne poljoprivrede u Hercegovini“, koji se realizira uz potporu USAID-a, piše Večernji list.
Ono što mnoge privlači ovoj kulturi, ne samo poljoprivrednike, relativno su niska ulaganja. Pa tako prema izračunima, uz ulog od 5.358 KM po hektaru može se ostvariti zarada od 23.191 KM!
To ne jamči niti jedna druga kultura! S tim što su ulaganja u primjerice, vinogradarstvo, voćarstvo i slično, puno veća, a poznato je da mase baš novca nemaju.
Govoreći o perspektivi uzgoja smilja prof. dr. Nezir Tanović je kazao kako je, s gospodarskog stajališta i agro-tehničkih uvjeta, Hercegovina iznad svih prosjeka i kod samoniklog i vještački uzgojenog smilja.
”Smilje postaje naša zbilja. Smatram da ga kod nas neće trebati posebno štititi, jer se plantažni nasadi podižu takvom brzinom da neće biti potrebe. Dosta je proizvođača koji su već ušli u ovu proizvodnju.
Imamo i najsuvremenije strojeve za destilaciju, a puno je ljudi koji su u ovoj ljekovitoj biljci našli golu egzistenicju. Sada kada imamo veliki progres pogotovu u plantažnom uzgoju, očekujem da će ovaj kraj sa smiljem postati jedna svijetla točka u oblasti agrara, zato što je smilje vrlo profitabilno i što je izvozno orijentirano“, naglašava prof. Tanović koji smatra da je smilje perspektivnije od lavande.
”Ne treba ni nju zanemariti, ali smilje je sada u prvom planu”, dodaje prof. Tanović, piše Večernji list.
Ovaj poznati stručnjak za oblast agrara, pohvalo se izrazio i o stručnosti uzgajivača, te kvalitetu nasada koji se podižu.
Kako stvari trenutačno stoje neće biti nikakvo iznenađenje ako se ove jeseni i zime pod plantažama smilja nađe više od stotinu hektara zemljišta. Dojam je da će to biti do sada u Hercegovini nezabilježena ekspanzija jedne kulture.