Što nas čeka nakon haaških presuda Ratku Mladiću i čelnicima Herceg-Bosne?

Haaški tribunal će u posljednjih deset dana studenoga izreći dvije posljednje presude optuženima za ratne zločine u BiH prije svoga konačnoga zatvaranja u prosincu ove godine. Prvo će haaški suci priopćiti prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću, a potom i 29. studenoga drugostupanjsku, konačnu presudu  čelnicima Herceg-Bosne: Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću.

Ako je suditi prema reakcijama, a prije svega političkim reperkusijama koje su nastale u BiH, a djelomično i kod naših istočnih susjeda poslije presude Haaškoga suda Radovanu Karadžiću, ništa manje ne treba ni očekivati sljedeći mjesec, kada će u samo sedam dana Haški sud izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću i drugostupanjsku čelnicima Herceg-Bosne, piše Klix.ba.

Stoga s pravom možemo očekivati da će mjesec studeni u političkom smislu biti vreo, računajući na već ustaljenu praksu da sudske presude proizvode političke krize i zastoje.

Bošnjačko-srpski odnosi na ispitu

Bošnjačko-srpski odnosi u studenom će biti na velikom ispitu, nakon što haaškim hodnicima počne odzvanjati presuda Ratku Mladiću. Za bivšega komandanta Glavnoga stožera vojske RS, tužiteljstvo Haaškog tribunala zahtijeva kaznu doživotnoga zatvora, a obrana oslobađajuću presudu.

Sudski proces Ratku Mladiću počeo je 2012. godine, a optužnica ga tereti, između ostaloga, za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata koji je u šest općina imao razmjere genocida, teroriziranje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i djelovanjem snajperista te uzimanjem pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

U posljednjih godinu dana Mladić je pokušao pribjeći taktici koju je vješto koristio Vojislav Šešelj, naglašavajući svoje zdravstvene probleme i ističući potrebu da se liječi u Srbiji. Susjedi iz Srbije su čak slali pismena jamstva da će Mladić biti na liječenju u toj zemlji, a da se sudski proces neće ugroziti. Ostaje sada da se vidi da li će Srbija nakon 22. studenoga također garantirati za sve posljedice koje dolaze s presudom optuženom ratnom zločincu.

Je li i koliko je Hrvatska uključena u zločine čelnika tzv. Herceg-Bosne?

U jeku neminovnih reakcija, oštrih poruka i kritika na izrečenu presudu, što se s pravom može očekivati, Haaški sud će izreći i konačnu, drugostupanjsku presudu bivšim čelnicima Herceg-Bosne, u najopsežnijem predmetu koji bi trebao rasvijetliti je li i koliko je Hrvatska bila umiješana u ratne zločine počinjene na teritoriju nekadašnje Herceg-Bosne.

Prvostupanjska presuda u ovom predmetu izrečena je 29. svibnja 2013. godine i osuđen je Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, Stojić, Praljak i Petković na po 20 godina zatvora, Ćorić na 16 godina zatvora i Pušić na 10 godina zatvora. Time je potvrđena odgovornost političkoga i vojnoga rukovodstva Herceg-Bosne.

Pretresno vijeće je zaključilo da su od siječnja 1993. godine sva šestorica optuženih bili sudionici udruženoga zločinačkoga pothvata koji je imao za cilj osnivanje hrvatskoga entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje Hrvata putem etničkoga čišćenja muslimanskoga stanovništva.

Na tu presudu žalbu je uložilo i Tužiteljstvo i obrana, a konačni sud na ovaj slučaj bit će izrečen 29. studenoga. Strane u postupku su podnijele otprilike 150 žalbenih osnova i dostavile više od 12.000 stranica žalbenih podnesaka. Podnošenje podnesaka završeno je 29. svibnja 2015. godine, a žalbeni pretres je održan od 20. do 28. ožujka 2017.

Koliko su čelnici Herceg-Bosne bili povezani s bivšim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom i ministrom obrane Gojkom Šuškom, kao i Hrvatskom vojskom u zajedničkim ratnim ciljevima otkrit će konačna presuda.

Populistička retorika, oštre izjave i politička kriza neminovno bi mogli postati izuzetno izraženi u odnosima BiH i Hrvatske i tako dodatno usložiti odnose i već postojeća sporna pitanja između tih dviju zemalja.

Haaški sud je za vrijeme svoga rada podigao optužnicu protiv 161 osobe, od čega su 83 osobe osuđene, a 19 ih je oslobođeno. Ukupno je 20 optužnica povučeno, a 17 optuženih je umrlo.

(Klix.ba)