Što radi vlast: Skupština ŽZH u 4 godine odradila 5,5 dana, Vlada ŽZH zasjedala dvostruko manje od propisanog

Vlada i Skupština Županije Zapadnohercegovačke u mandatu 2014. – 2018. imali su sve preduvjete za odlične rezultate, a završili su među najlošijima, rezultati su analize Centra civilnih inicijativa.

Kako navode iz CCI-a, vlast u Županiji Zapadnohercegovačkoj specifična je u bh. okvirima, s obzirom na to da su to jedina skupština u kojoj većinu ima samo jedna stranka i jedina vlada u kojoj su svi članovi vlade iz jedne stranke.

Bez međustranačkih i međunacionalnih problema

Pri formiranju vlasti i vršenju preuzetih obveza ove dvije institucije nisu imale mađustranačkih i međunacionalnih problema, kojima domaći političari, u pravilu, pravdaju svoja kašnjenja i loše rezultate.

No, bez obzira na to kasnili su, a rezultati su im daleko od dobrih. Snažna skupštinska većina i monolitna vlada, uvjeti idealni za provođenje reformi u cilju poboljšanja kvalitete života građana, ostali su neiskorišteni.

Statistički podaci govore da se jednostavno nije radilo dovoljno. Sve ostalo, uključujući i sve intenzivniji odlazak mladog i radnosposobnoga stanovništva iz svog rodnog kraja, prema uređenim, razvijenim, zaista demokratskim zemljama, logična je posljedica.

Skupština ŽZH: Za 4 godine odradili 5,5 dana

Prema skoro svim parametrima koje je analizirao CCI, aktualni saziv Skupštine ŽZH u mandatu 2014. – 2018. ostvario je znatno lošije rezultate od svojih prethodnika u mandatu 2010. – 2014. godine.

Intenzitet rada Skupštine ŽZH, koji ni u prethodnom mandatu nije bio zadovoljavajući, u aktualnom je pao gotovo za trećinu.

Za nepune četiri godine mandata (do 30. lipnja 2018.), pored konstitutivne, održano je svega 28 redovnih sjednica te 3 izvanredne. Pri tomu, sve ove sjednice zajedno, trajale su svega 43 sata, odnosno vremenski ekvivalent nešto manje od 5,5 osmosatnih radnih dana.

Produktivnost je, u odnosu na prethodni mandat, pala za 17 %. Broj zakona je također značajno pao – za 13 %, ali je zbog izuzetno loše realizacije većine drugih županijskih skupština, Skupština ŽZH prema ovom parametru treća na županijskoj listi.

Za razliku od prethodnog mandata u kojem je usvojena vrlo značajna Strategija razvoja ŽZH, u aktualnom mandatu Skupština ŽZH nije usvojila niti jednu strategiju niti je održala ijednu tematsku sjednicu, dok su u prethodnom mandatu održane dvije.

Postojanje bez smisla

Usto, kako navode iz CCI-a, Skupština ŽZH ima problem s gotovo svakim aspektom planiranja svog rada, kašnjenja su ogromna, a sadržaj programa rada vrlo skroman, dok realizacija rada obesmišljava njihovo postojanje.

Ipak, unatoč zanemarivom vremenu utrošenom na rad i krajnje skromnim rezultatima, zastupnici Skupštine ŽZH ne odriču se svojih privilegija.

10 od 23 zastupnika Skupštine ŽZH profesionaliziralo je svoj status u Skupštini, tj. imaju status zaposlenih i primaju punu plaću po ovoj osnovi. Još 10 primaju tzv. dopunu do pune plaće. A troje zastupnika Skupštine ŽZH koji su izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH, u ovom parlamentu su i profesionalizirali svoj status. I još uvijek nema nikakvih naznaka o ukidanju tzv. bijelog kruha.

Aktualni mandat u ŽZH obilježilo je i kršenje ustavnih prava konstitutivnih naroda na ravnopravnost unutar Skupštine ove županije. Naime, u Skupštini ŽZH još uvijek nije imenovan potpredsjednik iz srpskog naroda, što se čitavo vrijeme pravda navodnim “pravnim problemima”.

Kliknite i pogledajte cjelovito izvješće o monitoringu rada Skupštine ŽZH 2014. – 2018.

Vlada ŽZH

Vlada Županije Zapadnohercegovačke u aktualnom je mandatu imala uvjerljivo najniži intenzitet rada od svih županijskih vlada.

Kako navode iz CCI-a, održano je svega 115 sjednica, što je skoro dvostruko manje od propisanog

Poslovnikom, koji predviđa održavanje jedne sjednice tjedno.

Rezultati rada sukladni su pokazanom intenzitetu.

Vlada ŽZH u aktualnom je 4-godišnjem mandatu donijela samo jednu strategiju, a u realizaciji zakona primjetan je najznačajniji pad u odnosu na prethodni mandat.

Loša realizacija planiranih obveza rezultirala je neusvajanjem čitavog niza mjera koje su dobro kreirane i pravilno implementirane mogle pozitivno utjecati na kvalitetu života građana ŽZH.

Ipak, za četiri godine mandata, realizirane su i neke značajne mjere.

CCI navodi da je Vlada ŽZH, u drugoj polovini aktualnog mandata uložila određen napor na iznalaženju mjera za zaustavljanje iseljavanja stanovnika ove županije te za borbu protiv “bijele kuge”, koji su poprimili krajnje zabrinjavajuće razmjere. Primjerice, sredinom 2016. Vlada i Skupština ŽZH su usvojile vrlo važan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, zaštiti civilnih

žrtava rata i zaštiti obitelji s djecom, kojim je poboljšan položaj žena-majki koje su u radnom odnosu.

Unatoč monolitnosti i snazi skupštinske većine, u radu Vlade ŽZH nije se vidjelo gotovo ništa od očekivanih reformskih zahvata. Realizacija obveza iz reformske agende prilično je skromna.

Također, u institucijama vlasti u ŽZH, niska je razina rodne osjetljivosti. Vlada, naime, svojim sastavom u kojem su tek dvije žene krši zakon o ravnopravnosti spolova u BiH. Ovaj

zakon jasno propisuje da je najmanji udio pripadnika jednoga spola u sastavu Vlade 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom.

Teret odgovornosti bez izlika

Osim pogodnosti koje vladajućim strankama donosi apsolutna dominacija političkim životom Županije Zapadnohercegovačke, postoji i poseban teret odgovornosti. U ŽZH, naime, ne postoji mogućnost relativiziranja svoje odgovornosti za loše rezultate optuživanjem nekog drugog, što je uobičajena manira u bh. politici, zbog čega se s približavanjem izbora i raspadaju koalicije.

U ŽZH se točno zna tko je zaslužan za pozitivne stvari koje se dogode, ali i tko je odgovoran za većinu negativnih stvari s kojim se suočavaju građani ove županije.

Kliknite i pogledajte cjelovito izvješće o monitoringu rada Vlade ŽZH 2014. – 2018.