Stručni skup farmaceuta Županije Zapadnohercegovačke održan je u srijedu u hotelu park u Širokom Brijegu, a glavna tema bila je prekomjerna upotreba antibiotika.
Skup, kojeg je organizirala Ljekarnička komora ŽZH, je okupio veliki broj farmaceuta iz ŽZH, ali i susjedne Hercegovačko-neretvanske te Hercegbosanske županije.
Ovim projektom žele podignuti svijest zdravstvenih radnika kao i stanovništva da sudjeluju u prevenciju i zaustavljanju širenja antimikrobne rezistencije. Samo koordinirani multidisciplinarni pristup koji podrazumijeva uključivanje svih aktera u društvu, od humane medicine, veterine, poljoprivrede, nacionalnih vlada i dovoljno informiranog i osviještenog stanovništva.
Ovim skupom i aktivnostima koje planiramo provoditi uz podršku Ministarstva zdravstva kao i Zavoda za javno zdravstvo želimo dati svoj doprinos u suzbijanju ove ”tihe” pandemije koja prijeti cijelom svijetu, rekla je za portal Jabuka.tv predsjednica županijske komore, ujedno i organizatorica i pokretač cijelog projekta mag.pharm. Ana Zovko, specijalista kliničke farmacije.
A u svom predavanju, osvrnula se na globalnu situaciju te aktivnosti koje provodi WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) kao i FIP (Međunarodna farmaceutska federacija), čiji je aktivni član.
Antimikrobna rezistencija (AMR) je sposobnost mikroorganizama (bakterija, virusa, gljivica i parazita) da se odupru djelovanju lijekova, posebno antibioticima. AMR se javlja kada se bakterije, virusi, gljivice i paraziti s vremenom mijenjaju i više ne reagiraju na lijekove, što otežava liječenje infekcija i povećava rizik od širenja bolesti, razvoja teških bolesti te povećane smrtnosti.
Prekomjerna i neopravdana upotreba antibiotika pretvorili su AMR u ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju diljem svijeta. Antibiotici se uvelike koriste, osim u humanoj medicini, i za uzgoj životinja te u poljoprivrednom sektoru, što dodatno doprinosi razvoju otpornosti odnosno rezistencije bakterija i njihovom širenju u okoliš.
Antibiotici nisu više efektni kao nekad prije. Riskiramo povratak u 1930-te prije nego što je otkriven penicilin, kada je bilo nemoguće izvesti operaciju bez visokog rizika za pacijente, navode farmaceuti.
Skup je otvorila dr. Andrea Jurić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo ŽZH, rekavši kako Zavod podržava ovakve aktivnosti te kako će se aktivno uključiti u cijeli projekt kako bi zajedničkim snagama doprinijeli suzbijanju ove globalne prijetnje.
Gosti predavači bili su doc.dr.sc. Martin Kondža koji je govorio o regionalnoj potrošnji antibiotika te problemima s kojima se nosi BiH te doc.dr.sc. Arijana Meštrović koja je govorila o ulozi farmaceuta u suzbijanju AMR te sudionike provela kroz aktivnu radionicu.
Meštrović je magistra farmacije s međunarodnom karijerom i bogatim iskustvom u farmaceutskoj edukaciji i praksi. Trener je komunikacijskih, prezentacijskih i prodajnih vještina. Vlasnica međunarodne agencije Pharma Expert za edukaciju i savjetovanje. Član je brojnih svjetskih udruženja farmaceuta, dopredsjednica je akademske sekcije Međunarodne farmaceutske federacije FIPA.
Osoba velikog znanja, iskustva i motivacije u području farmacije, te nam je velika čast što smo je mogli ugostiti i učiti od nje, rekla je Ana Zovko.
Ono što bi Ljekarnička komora ŽZH poručila stanovnicima je: Postanimo zajedno čuvari antibiotika koje imamo, održimo ih, odgovornim ponašanjem, djelotvornima za buduće generacije.
Evo par uputa kako:
- Ne zahtijevaj antibiotik od svog liječnika. Ne trebaš ih svaki put kad si bolestan, oni će napraviti vrlo malu razliku u izlječenju virusnih prehlada, povišene tjelesne temperature, kašlja, bolnog grla i sl.
- Uzmi antibiotike točno kako ti je liječnik propisao, nikad ih ne ostavljaj za kasnije, nikada ih ne dijeli s nekim.
- Antibiotike nikada ne odlaži u otpad, odnesi ih u najbližu ljekarnu i osiguraj njihovo odgovorno zbrinjavanje.
- Podijeli ove informacije sa svojim bližnjima, podiži svijest o rezistenciji koja nam svima prijeti.
Skup je zatvorio predsjednik Komore magistara farmacije FBiH mr.ph. Marin Crnogorac koji je pozvao sve nazočne na sljedeći Simpozij farmaceuta BiH u Neumu od 2. do 4. lipnja gdje je tema ”Kardiovaskularna oboljenja, uloga farmaceuta u prevenciji i liječenju”.
5 komentara
Ovo bi trebali poslušati mladi doktori, je kako kaže ova prva “uputa”
1. Ne zahtijevaj antibiotik od svog liječnika. Ne trebaš ih svaki put kad si bolestan, oni će napraviti vrlo malu razliku u izlječenju virusnih prehlada, povišene tjelesne temperature, kašlja, bolnog grla i sl.
– ja bi samo napomenuo da mladi doktori u današnje PREČESTO djeci propisuju antibiotike, čak i kad imaju obične virusne upale.
Od ukupno proizvedene količine antibiotika na svijetu, 2/3 se troši na liječenje životinja, a 1/3 na liječenje ljudi.
Dzaba, u hrani su. Jos koje desetljece i nece imati nikakvog efekta, kao da si popio paracetamol.
A daju se ko bonboni
Nadaleko poznati mikrobioloski labaratorij koji je otvorila vlada zhža toliko dobro radi da se jasno može vidjeti kada treba s kada ne koristiti antibiotik😁pusta laprdsnja,Dođeš doktorima koji su usto često mladi,neiskusni i imaš opciju da će ti reći “viroza” il će ti dati antibiotik ako si baš u teškom kranku.Jadan ti je ko oda oko njih