Fenomen Modrog jezera iznova oduševljava baš kao što je prije nekoliko dana sve ostavilo bez daha zbog promjene boje u svijetloplavu, nakon obilnih kiša i naglog dotoka vode iz podzemnih vrela.
Tim fenomenom pozabavio se tim stručnjaka na inicijativu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije “More i krš”, koji su pokušali znanstveno dokazati brzu promjenu jezerske vode, kao i uzroke i posljedice takvih promjena.
– Promjena boje vode u Modrom jezeru se rijetko događa, a uglavnom je povezana s naglim porastom vodostaja. Na dnu Modrog jezera se nalaze estavele, šupljine u krškom masivu, koje mogu imati značajke ponora i vrela u ovisnosti o okolnoj razini podzemne vode.
Upravo brz porast vodostaja je posljedica aktiviranih estavela, i to u ulozi snažnih vrela. Snažan protok vode kroz podzemne krške kanale pojačano otapa minerale koji se mogu naći u dominantno rasprostranjenim vapnenačkim stijenama.
Prvi rezultati analiza vode iz Modrog jezera upućuju na povećanu u koncentraciju kalcijeva karbonata (CaCO3), koji potječe iz vapnenca. Kalcijev karbonat u stijenama se pojavljuje kao mineral kalcit koji je bijele boje, i zbog njegove povećane koncentracije u vodi mijenja se način na koji voda absorbira i reflektira svjetlost.
Voda u jezeru tom prilikom poprima tirkiznu boju koja je neuobičajena, a Modro jezero svojom ljepotom i nesvakidašnjom nijansom plave boje ponovno plijeni pozornost Imoćana i njihovih gostiju – kazao nam je Branimir Jukić, viši stručni suradnik iz JU-a “More i krš”, dodavši da je mikrobiološka analiza algi isključila proces cvjetanja kao uzrok promjene boje.
Tirkizna boja vode u Modrom jezeru privukla je veliki broj posjetitelja, a sam fenomen bi mogao potrajati još neko vrijeme zbog pojačanog dotoka podzemnih voda i porasta vodostaja u jezeru.
Trenutna dubina jezera je 36 metara, a ova estetska anomalija nije utjecala na kvalitetu i čistoću jezerske vode, tako da Imoćani mogu biti mirni i bezbrižni zbog svog prirodnog bisera – Modrog jezera.
Tim stručnjaka koji je istraživao ovaj fenomen je dr. sc. Ivo Andrić s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, izv. prof. dr. sc. Nenad Buzjak i dr. sc. Marija Gligora Udovič sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, dr. sc. Ana Kovačić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ, te dr. sc. Milan Čanković sa Zavoda za istraživanje mora i okoliša na Institutu “Ruđer Bošković”, uz JU “More i krš”.
U ovoj priči treba spomenuti i planinare HPD-a “Imotski”, koji su se u više navrata spuštali u Modro jezero, uzorkovali vodu te dostavljali uzorke na analizu u laboratorije u Splitu i Zagrebu. Analiza jezerske vode i dalje se provodi na PMF-u u Zagrebu i na institutu “Ruđer Bošković”.
3 komentara
Lipota neznam zbog čega ali je prekrasno.
Fuj opet imotski.mi smo grudjani šta na zanima imotski.aloooo redakcijo
Beli aj ne SERI, tebe ocito nista ne zanima… Postoji li ikakva ljepota da joj se mozes diviti????