Osobni bankrot u Hrvatskoj do sredine listopada pokrenulo je 645 građana s dugovanjima oko 41 milijun eura. Zakon koji omogućuje osobni bankrot u RH stupio je početkom ove godine. Sve više o njemu se razmišlja i u BiH, osobito zbog velike stope samoubojstava i psihičkog rasula u kojima su se posljednjih godina našli korisnici kredita, piše Večernji list BiH
Moguća zloupotreba
Prema ranijim podacima Udruge za zaštitu jamaca u BiH, svaki četvrti bh. građanin nije u mogućnosti ispunjavati svoje kreditne obveze i mogao bi proglasiti osobni bankrot. Problem koji se javlja jest mogućnost zloupotrebe svega toga i zato u BiH dolazi sporije do rješavanja pitanja osobnog bankrota. Tu situaciju opisao je financijski stručnjak Dušan Uzelac. Ako se donese ovaj zakon, potrebno je financijsko istraživanje i pojedinca koji podnosi zahtjev za osobni bankrot kao i njegove obitelji i prijatelja da ne bi došlo do zloupotrebe.
– Tu se najčešće radi o utaji imovine ili prebacivanja vlasništva imovine na drugu osobu, umjesto da se njome namiri dug. Upravo posjedovanje imovine koja može poslužiti za namirivanje duga pravi razliku između toga radi li se o financijskim problemima ili financijskim malverzacijama, kazao je Uzelac. A dok se raspravlja o tome kako spriječiti zloupotrebu u ovakvim slučajevima, sve je više onih koji više ne vide izlaz i sebi naprave zlo. Upravo zbog toga Udruga za zaštitu jamaca traži da se u zakon uvrsti mogućnost proglašenja osobnog bankrota. Ta praksa je zaživjela u europskim zemljama, a podrazumijeva da dužnici dobiju određeni iznos novca, koliko im treba za život, dok se građanima oduzima ono što imaju.
Uzimanje imovine
Joco Cvjetković, predsjednik ove udruge, kazao je da osobni bankrot znači to da iza duga staje država. Ono što, prema njegovom mišljenju, nije dobro jest pitanje tko su ljudi koje će država postaviti kao stečajne, osobne upravitelje.
Oni bi trebali voditi financije pojedinca do vraćanja duga, ali Cvjetković je još ranije izrazio sumnju u stručnost i iskustvo takvih ljudi za ovako složen posao. Spomenuti zakon postoji u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a kad bi postojao u BiH, osoba koja želi proglasiti bankrot, u najširem definiranom smislu, morala bi se izjasniti o svom stanju, da se radi o dugoročnoj financijskoj ne održivosti.