Svaki građanin u BiH koji ima primanja plaća više od 13 različitih vrsta

Građani i poslodavci u BiH plaćaju više od 20 raznih vrsta poreza, doprinosa i trošarina iz kojih se prikupe milijarde maraka, ali njihovo trošenje ne doprinosi jačanju usluga, životnog standarda te infrastrukture, piše Večernji list BiH.

Prema istraživanju stručnjaka, a koje je objavio specijalizirani internetski portal mojporez.ba, svaki građanin u BiH koji ima primanja plaća više od 13 različitih vrsta poreza. Osim poreza na dodanu vrijednost (PDV), građani plaćaju trošarine na naftne prerađevine, alkohol, duhanske proizvode, kavu, sokove, od čega se godišnje prikupe 1,322 milijarde KM. Građani ili poslodavci plaćaju doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje bez obzira na radni status.

Ove doprinose plaćaju stalni zaposleni djelatnici, ali i freelanceri, ljudi koji nemaju stalno radno mjesto ili stalni izvor prihoda. Od ove vrste doprinosa prikupi se gotovo tri milijarde KM i iz njih se financiraju mirovine, invalidnine. Tu su i doprinosi za zdravstveno osiguranje iz kojih se na godišnjoj razini akumulira gotovo 2,1 milijarda KM. Plaćaju se i doprinosi za osiguranje u slučaju nezaposlenosti i riječ je o mnogo manjem iznosu od 203 milijuna KM. Građani plaćaju porez na dohodak i on iznosi 10 posto od primljene plaće, od čega se u 2020. prikupilo oko 616 milijuna KM. Gospodarski subjekti plaćaju porez na dobit koji iznosi također 10 posto i tu se prikupi nešto više od 580 milijuna KM, a plaća se i carina na uvoz robe. Građani plaćaju cestarinu kao vrstu neizravnog poreza koji iznosi 0,40 KM po litri goriva, od čega se prikupi na godišnjoj razini više od 584 milijuna KM, a prihodi idu za financiranje cesta i izgradnju autoceste na koridoru Vc, navodi se.

Potom slijede razne vrste pristojbi i naknada koje se plaćaju različito u RS-u i FBiH. U tu vrstu poreznih prihoda, kako ističu u izvješću, ubrajaju se razne administrativne pristojbe, opća vodna naknada, posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, pristojbe za rad turističkih zajednica, naknada za opće korištenje šuma, porez na motorna vozila, razne općinske komunalne pristojbe, od čega se prikupi više od 703 milijuna KM. Tu su još porezi na imovinu, porez na promet nekretnina i prava, razne koncesijske naknade, doprinosi za zaštitu djece, porez na uporabu i držanje dobara… Iako BiH, po broju plaćenih poreza i naknada, spada u rang država koje imaju mala porezna i druga opterećenja, po pitanju poreza na rad u samom je vrhu u regiji. Stoga se traži da se rad, kao i porezi na plaću dodatno smanje u idućem razdoblju. Zavod za programiranje razvoja FBiH napravio je analizu i izradio nekoliko opcija poreznih rasterećenja koje bi trebala donijeti Vlada, a na temelju kojih bi se do 2026. povećala ukupna zaposlenost stanovništva.