Sve više učenika iz Hrvatske ide u srednju školu u Grude

Kada je tržište rada BiH u pitanju, godinama se priča o deficitarnim zanimanjima koja bi srednje škole trebale uvoditi kako bi završeni kadrovi po izlasku iz školskih klupa mogli krenuti na svoje radno mjesto.

Neke srednje škole odvažile su se na taj potez te, uz standardnu opću gimnaziju, počele su uvoditi strukovna zanimanja. U Srednju školu Antuna Branka Šimića u Grudama upisalo se 67 gimnazijalaca, 22 ekonomska tehničara, 15 komercijalista, 45 medicinskih sestara, 19 građevinskih i geodetskih tehničara, 11 konobara i kuhara te 15 farmaceutskih tehničara. To su ukupno 194 učenika u srednjoj školi za koju, oni koji su je pohađali, govore da je jedna od najljepših u BiH, a čovjek koji je na njezinu čelu više od desetljeća,  za nju zna reći da je najuspješnija grudska tvornica jer proizvodi znanje.

Pogranična područja

Iz škole su nam potvrdili da se tu upisuju učenici i iz susjedne Hrvatske, kao što su Imoćani, Makarani i Vrgorčani, kao i učenici iz preostalih mjesta ZHŽ-a, iz grada Širokog Brijega i općina Ljubuški  i Posušje. Nakon Srednje škole Antuna Branka Šimića u Grudama kontaktirali smo i Srednju strukovnu školu Ruđera Boškovića Ljubuški gdje nam se javio ravnatelj Ivan Šaravanja.

-Nismo još obradili sva zanimanja, ali interes je jako velik. Što se tiče učenika koji žele kod nas doći iz RH, osobito je velik broj djece iz Vrgorca. Uveli smo zanimanja koja poslije srednje škole nude zaposlenje i nastavak školovanja. Na neka zanimanja imamo ogromne pritiske što se tiče broja učenika, velik broj prijava. Primjerice, morali smo formirati još jedno odjeljenje medicinara jer smo raspisali natječaj za jedan razred, ali sad moramo formirati još jedan jer svi zadovoljavaju bodovne kriterije, govori za Večernji list ravnatelj Šaravanja. Ističe kako u Ljubuškom nema problema s upisima jer postoje atraktivna zanimanja.

Zaposlenje nakon škole

-Konobari, kuhari, tehničari za mehatroniku i medicinari. To su zanimanja na koja je ogroman pritisak. Prijavljenih je više od očekivanja, govori Šaravanja.

Ističe da opće gimnazije u Hercegovini traju već pedeset godina i da je potrebno uvesti i nova zanimanja.

-Nitko nije uveo ni prirodoslovnu, ni prirodoslovno-matematičku, ni informatičku, ni jezičnu gimnaziju, a potrebne su nam. I potrebne su strukovne škole. Svi konobari i kuhari koji su se kod nas školovali rade na moru i imaju dobra primanja, zaključuje ravnatelj.

Večernji list