Svinjokolja, tradicionalni običaj u Hercegovini, ove je godine počela tek s posljednjim danima studenog, kada su temperature konačno pale.
Topla i produljena jesen nije pogodovala ranijem početku svinjokolja, jer su hladni uvjeti nužni za pravilnu obradu mesa.
Ova promjena vremenskih prilika, kažu stanovnici, utjecala je na uobičajeni ritam sezonskih radova.
Boravili smo proteklog vikenda kod Josipe i Ivana Jozića u Čapljini, gdje se obitelj okupila kako bi obavila svinjokolju.
Organizacija događaja kao izazov
Jozići su istaknuli kako je, osim vremenskih uvjeta, dodatni izazov postala i organizacija samog događaja.
“Sve je teže pronaći ljude koji znaju i žele raditi svinjokolju. Nekada je to bila zajednička obveza i veselje, dok danas sve više postaje logistički problem,” kazao je Ivan za Bljesak.info.
Uz tradicionalne izazove, i cijena svinjokolja doživjela je promjene. Ovogodišnja tarifa od 100,00 KM po svinji za stručnu obradu mesa smatra se skupom, posebno za obitelji s ograničenim proračunom.
Najisplativija opcija za obitelj
No, mnogi i dalje smatraju da je uzgoj svinja i korištenje vlastitog mesa najisplativija opcija za veće obitelji ili one koje žive u zajedničkim domaćinstvima.
Osim što je financijski povoljnije, vlastito meso pruža sigurnost u kvalitetu proizvoda, što je sve važnije u današnje vrijeme.
Domaćini su nas također podsjetili na obvezu svih koji obavljaju svinjokolju – nakon obrade mesa, uzorak je potrebno odnijeti na veterinarsku kontrolu.
To je nužna mjera za provjeru zdravstvene ispravnosti mesa i zaštitu zdravlja obitelji.
Unatoč promjenama i izazovima, svinjokolja u Hercegovini ostaje simbol tradicije, obiteljskog zajedništva i vrijednosti koje odolijevaju vremenu. Kod Jozića, uz miris domaćih kobasica i čvaraka, osjetili smo upravo tu toplinu i predanost koja svinjokolju čini posebnim dijelom hercegovačkog života.
Kampanja protiv svinjokolja
Inače, na području Hercegovine posljednjih dana studenog krenula je kampanja protiv svinjokolja. Na više bilboarda uz prometnice postavljeni su plakati koji svinjokolju nazivaju ”primitivnim običajem krvavih dvorišta”.
Iza kampanje stoji udruga Viva koja se bavi promocijom veganstva u BiH, a svoju kampanju promovirali su i na društvenim mrežama te izazvali niz reakcija.
”Razdoblje svinjokolja, koje se obično odvija u kasnu jesen, obilježeno je masovnim klanjem svinja na obiteljskim imanjima i u klaonicama. Svinjokolja uzrokuje patnju životinja koje osjećaju strah i bol kao i ljudi. U ovim situacijama svinje postaju prestravljene, uznemirene i očajnički pokušavaju se spasiti. Njihova svijest o svojoj sudbini čini čin svinjokolja posebno okrutnim”, naveli su, između ostaloga iz spomenute udruge.
2 komentara
A kurbani nisu krvavi
Odakle su oni iz kojih domaćinstava potječu. Jesu li jeli travu ili meso. Pa nije samo svinje strah klanja. Krava muče boi se lipanja čekića u glavu. Koza kekeće ovca blei svi se boje. Šta se samo o svinji priča. To su teški bolesnici.