Tko je bogatiji i tko posjeduje više imovine – Milorad Dodik , Bakir Izetbegović ili Dragan Čović?
Točan odgovor na ovo pitanje ne možemo doznati, a to znači da ostaje zagonetka kako i kojim parama su izgradili dvorce i pokupovali vrijedne nekretnine, odnosno jesu takve operacije mogli pokriti svojim novčanim primanjima.
Nema provjera
Neće se saznati ni što sve posjeduju državni parlamentarci, članovi Vijeća ministara, državni tužitelji i suci…
Skupljanje zaključaka na osnovu njihovih imovinskih kartica koje su sami popunili i svojeručno potpisali, uzaludno je – ono što u njima piše ne mora biti točno, a za ono što su upisali nema provjera niti su dužni da odgovaraju za eventualne “krive navode”. Nisu dužni položiti račune o imovini ni nakon isteka mandata.
SDS je prošlog ljeta u Zastupničkom domu Parlamenta BiH izašao s prijedlogom da se hitno formira posebna radna skupina koja će izraditi prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine državnih dužnosnika – članova Predsjedništva BiH, zastupnika i izaslanika u oba doma Parlamenta, direktora državnih institucija, državnih tužitelja i sudaca, ombudsmena i zapovjednika u Oružanim snagama BiH.
Prijedlog je tada prošao, ali ga je u rujnu 2016. godine odbacio Dom naroda Parlamenta BiH – izaslanici iz SNSD-a i HDZ-a glasali su protiv.
Nakon toga, SDS je priopćio da će pred Parlament BiH ponovo izaći sa svojim inicijativom i konkretnim prijedlogom zakona nakon lokalnih izbora kako nitko više ne bi govorio da se radilo o predizbornom skupljanju poena.
Otvoreno polje
Šest mjeseci je prošlo od lokalnih izbora, a SDS više ne govori o tome i sve kazuje kako od novog zakona, prijeko potrebnog ovoj zemlji, nema i neće biti ništa. Istina, Ognjen Tadić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH, priopćio je prošlog tjedna da donošenje zakona koče i blokiraju kriminalci iz političkih stranaka.
Zanimljivo je da se s tom ocjenom manje više javno slažu svi državni dužnosnici, ali nitko od njih ne povlači nikakve poteze niti hoće barem vratiti stvari na početak i postaviti pitanje kakva je sudbina i dalje važeće odluke Zastupničkog doma o uspostavi radne skupine za izradu državnog zakona o ispitivanju porijekla imovine dužnosnika u institucijama vlasti BiH.
I to nije sve: većina državnih parlamentaraca i uopće dužnosnika gura sve ovo na drugi kolosijek – smatraju kako kaznenim zakonom treba definirati tko je stekao imovinu koja je u nesrazmjeri s primanjima i da takve treba procesuirati. Jasno je da se radi o triku jer dogovore ne postižu ni oko sitnih stvari, a kamo li o ugradnji “osjetljivog pitanja” u kazneni zakon.
Kada se sve zbroji i oduzme, ispada da dužnosnici u institucijama vlasti BiH mogu mirno spavati, porijeklo imovine neće dokazivati državnim organima niti će to tko od njih tražiti čime im je otvoreno polje za dodatno bogaćenje kroz financijsko-imovinske akrobacije.
(Dnevni list.ba)