Treći je uzastopni dan bojkota trgovina u Bosni i Hercegovini zbog visokih cijena osnovnih životnih namirnica. Građani se pozivaju da se suzdrže od kupovine, ili ako to nije moguće, onda da kupuju samo nužne namirnice. Ali, da li građani i dalje izbjegavaju kupovinu, i koliko višednevni bojkot ima efekta. Je li se što promijenilo?
Iako je osjetan pad prodaje u odnosu na dane kada nije bilo bojkota građani koje smo ipak danas zatekli u trgovinama kupuju samo ono nužno, a to je kruh.
Ni zaključane cijene na oko 70 proizvoda građani ne osjete ili ne primijete. Ono što im preostaje je, kažu, prilagođavanje, na suzdržavanje od kupovine ili kupovinu samo onog nužnog.
Ekonomisti smatraju da je dug put do konačnog snižavanja cijena proizvoda, ali da građani bojkotom šalju poruku trgovačkim lancima, a to je da oni kao potrošači odlučuju kome će dati svoj novac.
Adnan Efendić, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-a, ističe za BHRT da potrošači imaju ključnu ulogu u ekonomiji.
“Mi odlučujemo tko će proizvoditi, što će proizvoditi, što će prodavati, a na cijenu utječemo ovisno o našoj potražnji.”
Također, objašnjava da je za analizu ekonomskih efekata kratki rok najmanje godinu dana: “Tek tada, nakon što se uklone sezonski i vremenski faktori, možemo procijeniti stvarne učinke, jer na promet u trgovinama utječe i to što ste možda kupovali u ponedjeljak umjesto u petak.”
Podsjetimo, odgovor nadležnih s trgovcima u Federaciji je zaključavanje cijena na oko 70 proizvoda, a čiji će se efekti tek vidjeti u narednom razdoblju.
Možda ni bojkot, niti zaključane cijene neće donijeti mnogo pomaka, ali će dovesti do racionalnijeg ponašanja svakog pojedinca, u skladu sa svojim primanjima, potrebama i cijenama. Ili bar većine njih.