Tržište automobila u BiH se još ne oporavlja

Tržište automobila u BiH u velikoj mjeri osjetilo je posljedice pandemije korona virusa, o čemu govori i najnoviji podatak da je u prvih devet mjeseci ove godine uvezeno ukupno čak 31.151 novo i polovno vozilo manje nego u istom periodu lani.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH u prvih devet mjeseci prošle godine je u zemlju uvezeno ukupno 61.146 novih i polovnih automobila, od čega su 8.439 bila nova i 52.707 polovnih, pišu Nezavisne novine.

Međutim, u ovoj godini je došlo do velikog pada uvoza, te je, kako kažu u UNO BiH, uvezeno svega 29.995 automobila.

“U prvih devet mjeseci ove godine uvezena su 24.494 polovna vozila i 5.501 novo”, podatak je UNO BiH, koji pokazuje da je došlo do pada uvoza novih vozila, ali i da je daleko veći pad uvezenih polovnjaka.

Haris Muratović, predsjednik Udruge zastupnika i trgovaca automobilima pri Gospodarskoj komori FBiH, rekao je za “Nezavisne” da je uvoz automobila znatno smanjen iz više razloga, a jedan od njih je svakako poslovanje rentacar i turističkog sektora, koji su potpuno obesmišljeni ove godine.

“Oni su bili značajan pokretač gospodarstva i auto-industrije, kako kroz direktne, tako i kroz indirektne investicije i potrošnju. Laički rečeno, turistički sektor sigurno je godišnje nabavljao oko 5.000 automobila”, ističe Muratović.

Dodaje da su na smanjen uvoz utjecali i gubitak radnih mjesta i neizvjesnost koja je usporila ili odložila odluke o nabavci ili zamjeni automobila.

“Podizanje euro norme prošle godine je dodatno generiralo uvoz prethodne godine upravo onih vozila ispod euro 5 norme, tako da je i to jedan od razloga zašto je prošle godine bio značajan uvoz rabljenih vozila pogotovo u prvoj polovini godine”, pojasnio je Muratović.

On ističe da se tržište automobila može oporaviti, te da su za to potrebna rješenja, poput stimulacije za nabavku novijih ili ekoloških automobila.

Kako Muratović kaže, EU je odobrila devet milijardi eura financijske podrške za Balkan te smatra da značajan dio tih sredstava mora biti uložen u transport i zelene tehnologije.

“To je idealna prilika da se stimulira nabavka električnih vozila, hibrida, vozila na plin. Mogla bi se napraviti sveobuhvatna kampanja sa značajnim subvencijama od strane države, na primjer od 5.000 do 10.000 KM po vozilu za kupovinu automobila iznad euro 5 norme, uz povrat i reciklažu starijeg vozila od 15 godina”, smatra Muratović.

Dodao je da je, da bi se stanje na tržištu poboljšalo i za novija vozila u BiH, potrebno rasteretiti troškove registracije za eko-vozila te ukidati pojedine naknade.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne” da je jasno da je pandemija virusa korona ključan uzrok smanjenja potražnje i uvoza vozila.

“Drastično zatvaranje početkom pandemije i ograničenja kretanja su potrebu za automobilima sveli na minimum. Ograničenja koja i danas traju za prijevoznike u smislu broja putnika u vozilima, ali i dodatnim uvjetima da bi neko uopće mogao putovati i prelaziti granicu, te gubici koje je prekid poslovanja uzrokovao onemogućili su većini prijevoznika da uopće razmišljaju o obnovi ili povećanju voznog parka”, rekao je Gavran.

On kaže da je, također, cjelokupna privreda zbog efekata pandemije i ekonomske krize morala svoje troškove smanjivati i svesti na one najprioritetnije.

“Većina građana, iz istih razloga i njihovih posljedica, te utjecaja na primanja je također u situaciji da se mora orijentirati na osnovne potrebe i odgoditi ili otkazati planove nabavke vozila”, smatra Gavran i ističe da je sam odnos novih i polovnih vozila inače već decenijama katastrofalan u BiH, gdje i dalje dominiraju polovna vozila, uglavnom zbog niske kupovne moći.

Ferari i Lamborgini na bh. putevima

Podsjećamo, prema podacima UNO BiH, ove godine je najskuplje uvezeno vozilo Ferarri 488 pista tip F142, koje je uvezeno još u prvom kvartalu ove godina.

Njega je ponosni vlasnik platio nešto više od 600.000 KM.

Osim ovog skupocjenog vozila u prvih devet mjeseci uvezeni su i Lamborghini urus, Bentliji, Proschei…