Sredinom prošlog mjeseca Tužiteljstvo BiH planiralo je akciju privođena i pritvaranja jednog generala, tri brigadira i još dva pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), doznaje Dnevni list. Akcija privođenja naprasno je otkazana, a nagađa se kako su o istoj procurile informacije te su potencijalni osumnjičeni imali dovoljno vremena za odlazak s kućne adrese.
Nižu se optužnice
Kako Dnevni list doznaje, radi se o visokim časnicima HVO-a iz Žepča koje se sumnjiči za ratne zločine na tom području protiv žitelja bošnjačke nacionalnosti.
Prema pouzdanim informacijama, radi se o generalu Dragi Dragičeviću, brigadirima Niki Jozinoviću, Stanku Kneževiću, bivšem potpredsjedniku i ministru obrane u Vladi HR-HB Perici Jukiću, te Alojzu Vrbiću i Luki Babiću kao pripadniku Vojne policije HVO-a.
Sve navedene Tužiteljstvo BiH sumnjiči za zločine nad civilnim bošnjačkim stanovništvom i to po zapovjednoj i osobnoj odgovornosti u periodu od sredine 1992. godine do kraja 1994. godine. Pitanje je dana kada će nalog o njihovim privođenjima ponovno biti aktiviran te kojom će reakcijom ista rezultirati u javnosti, pogotovo žepačkog kraja, jer pojedini od osumnjičenih u navedeno vrijeme nisu bili na zapovjednim dužnostima tijekom kojih se navodi da je pričinjen zločin. Naime, među Hrvatima Žepča sve glasnije su riječi kako “hrvatska politika nije zaštitila branitelje od progona” te da su “njihove političke priče samo bajke za malu djecu”.
Sutkinja Korner ‘džaba analizirala’
Ovo je nastavak Tužiteljstva BiH u borbi i procesuiranju ratnih zločina. Međutim, i dalje u sjeni podizanja optužnica stoji upozorenje iz prošlogodišnje analize rada Tužiteljstva engleske sutkinje Joanne Korner, ujedno i bivše sutkinje na Međunarodnom sudu za ratne zločine za prostor bivše Jugoslavije u Haagu (YCTY).
Podsjetimo, ova iskusna sutkinja, danas glavna revizorica OSCE-a, prilikom revizije predmeta ratnih zločina koje vodi Tužiteljstvo BiH, tzv. predmeti s ‘A liste’ Tribunala u Den Haagu oštro je kritizirala rad Tužiteljstva.
“Trebalo bi prestati s praksom podizanja optužnica protiv osumnjičenih u cilju ispunjenja norme, ostvarenja povoljnih statističkih pokazatelja ili uslijed pritiska medija ili grupa žrtava. Ne bi trebalo trošiti dragocjeno vrijeme i resurse na nastojanje utvrđivanja identiteta ‘nepoznatih’, nisko rangiranih počinitelja koji su povezani s istragom protiv visoko rangiranog osumnjičenog. Naglasak bi trebao biti na kvalitetu, a ne na kvantitetu”, ocijenila je tada u svom izvješću sutkinja Korner.
Međutim, tada je iz Tužiteljstva BiH uslijedila i oštra reakcija na račun, osobno, Jonathana Moorea, šefa misije OSCE-a u kojoj su kazali da je “to plod Mooreove frustracije jer je bio obuhvaćen određenim provjerama zbog umiješanosti u pojedine slučajeve, a koji se vode pred Sudom BiH (slučaj ‘Radončić i ostali’, op.a.), ističući kako se radi o “analizi rađenoj u Neumu na plaži”. Ne komentirajući previše navode u analizi, iz Tužiteljstva su tada zatražili ‘tko je naručio’, ‘tko je i kako platio ovu analizu’, a kako se čini, nisu previše bili impresionirani niti sutkinjom Korner.
S druge strane, Moore je odgovorio kako “to nije pitanje nekog rata i sukoba”, te je podsjetio i naglasio i da je tadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, Milan Tegeltija, rekao da preporuke sutkinje Korner, odnosno, OSCE-a, već imaju podršku te institucije.
Iz BiH u Hrvatsku putuju pisma o statusima osumnjičenih
Obavijesti o statusu osumnjičenika za ratne zločine nekadašnjim pripadnicima HVO-a pristižu i na njihove adrese u susjednoj Republici Hrvatskoj i to običnom, preporučenom poštom. U ovom kontekstu dobro je podsjetiti da Državno odvjetništvo RH i Tužiteljstvo BiH imaju potpisan sporazum o suradnji i progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina te je čudno da se o statusu osumnjičenika, državljana Hrvatske, iz BiH izvješćuje – preporučenim pismom, bez izvješćivanja Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva pravde, odnosno, potrebne procedure.