Izvoz je jedan od ključnih čimbenika gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine. Iako se suočava s izazovima poput birokratskih prepreka, visoke ovisnosti o uvoznim komponentama i političke nestabilnosti, BiH bilježi kontinuirani rast izvoza, posebno u određenim sektorima industrije. Jedan od njih je i kabelski sektor. Domaća tvrtka koja bilježi snažan uspon među izvozno orijentiranim tvrtkama – TT Kabeli Široki Brijeg, godinu je završila na drugom mjestu najvećih bosanskohercegovačkih izvoznika, piše Forbes bh.
Kao vodeći proizvođač niskonaponskih kabela u jugoistočnoj Europi, prije dvije godine bila je, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UIOBiH), šesta tvrtka s najvećim izvoznim rezultatom u BiH, godinu kasnije peta, da bi se 2024. godine pozicionirala odmah iza lidera bh. izvoza, zvorničke Alumine. Čvrsta pozicija među 10 najvećih bh. izvoznika donijela joj je značajne prihode, koji su, prema podacima FIA-e, u 2023. godini iznosili 370 milijuna KM, od čega na prihode od izvoza otpada nešto više od 18 milijuna KM, dok je ukupna dobit poduzeća iznosila oko 20 milijuna KM.
Lider u industriji kabela
Kako rastu, tako nastoje i redefinirati standarde u industriji: „S obzirom na sve što smo postigli u posljednjih 18 godina, možemo reći da je ovo tek početak“, kažu u tvrtki za Forbes BiH, prisjećajući se svojih početaka.
„Naša priča započela je u rujnu 2007. godine, kada je tvrtka osnovana s vizijom da postane prepoznatljiv lider u industriji kabela. Samo nekoliko mjeseci kasnije, početkom 2008. godine, krenula je testna proizvodnja s pet prvih linija i 20 zaposlenika. Važna prekretnica u poslovanju dogodila se 2010. godine, kada je Josip Kožul postao suvlasnik s 50 posto udjela. Njegova predanost i strateška vizija donijeli su tvrtki značajan zamah, a već 2011. godine postao je većinski vlasnik, postavljajući temelje za daljnji rast i razvoj. Te iste godine broj zaposlenika premašio je 50, dok su značajna sredstva usmjerena u modernizaciju i proširenje proizvodnih kapaciteta“, kažu za Forbes BiH u ovoj tvrtki.
Danas njihov tim čini oko 450 ljudi, među kojima su stručnjaci iz čak 12 zemalja. Godišnje proizvedu 35.000 tona gotovih proizvoda, od kojih se 95 posto izvozi na više od 40 tržišta širom svijeta. Jednako kao što izvoze na međunarodna tržišta, tako su i podružnicama prisutni u nekoliko zemalja. Prvu inozemnu podružnicu, TT Cables Nordic, otvorili su u Litvi 2016. godine, čime su ušli na baltičko i skandinavsko tržište. Iste godine otvorena je i podružnica u Srbiji, a kasnije su uslijedile podružnice u Hrvatskoj i Austriji, da bi prošle godine poslovanje proširili i na Rumunjsku.
Široki Brijeg – dom mnogih bh. tvrtki
„U planu je otvaranje novih podružnica u Turskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Sjedinjene Američke Države također su važan dio naših dugoročnih planova“, kažu u širokobriješkoj tvrtki.
Široki Brijeg, danas jedno od ključnih urbanih središta zapadne Hercegovine, tijekom stoljeća je prošao kroz dinamičan razvoj. Isprva je ime označavalo franjevački samostan i župu, potom zaselak sela Pribinovića, a kasnije i širu zajednicu koja je s vremenom prerasla u naselje, općinu i, naposljetku, cijelu okolicu.
Čvrsta pozicija među 10 najvećih bh. izvoznika donijela je tvrtki značajne prihode, koji su, prema podacima FIA-e, u 2023. godini iznosili 370 milijuna KM.
Smješten uz rijeku Lišticu, naselje Lise u osmanskom je razdoblju bilo tek skupina mlinica, no veće promjene počele su sredinom 19. stoljeća. Ključni trenutak dogodio se 1846. godine, kada su franjevci podigli samostan i crkvu, čime je regija dobila duhovno i obrazovno središte. Infrastrukturni napredak nastavljen je 1902. godine otvaranjem ceste Mostar–Široki Brijeg–Posušje, duž koje su nicale prve gostionice, trgovine i stambena naselja.
Početkom 20. stoljeća, izgradnja skladišta za otkup duhana, škole i pošte dodatno je učvrstila gospodarsku važnost mjesta. Kasnije su nicale zdravstvene ustanove, općinska uprava te razni poslovni i stambeni objekti. Poseban gospodarski zamah Široki Brijeg doživio je od 1930-ih, kada je postao centar eksploatacije hercegovačkih boksita, što je oblikovalo njegovu industrijsku budućnost.
Danas, grad koji je nekad bio tek malo naselje uz rijeku stoji kao simbol kontinuiranog razvoja te je dom brojnih bh. tvrtki, od kojih mnoge ostvaruju višemilijunske prihode i dobit te osnažuju domaće gospodarstvo.
No, ne treba upasti u zamku i pomisliti kako je jedan uspjeh rezultat sreće ili poslovnih slučajnosti, jer dovoljno je proći kroz ovaj hercegovački kraj i vidjeti kako gotovo svako domaćinstvo ima neku djelatnost, što samo potvrđuje radišnost kraja i njegovih ljudi.
Izuzetan lider
Za razliku od poslovnih rezultata koji su nadaleko poznati, obitelj Kožul kroz godine je zadržala diskretan profil u javnosti. Nakon smrti Josipa Kožula 2022. godine, malo se zna o nasljednicima.
„Trenutno radimo na proširenju proizvodnog pogona u Širokom Brijegu te izgradnji novog, suvremenijeg pogona za reciklažu i separaciju otpada. Također, u Širokom Brijegu trenutno gradimo novu tvornicu za proizvodnju žice (Al i Cu) i vodiča (HTLS). Ukupna vrijednost investicija iznosi 25 milijuna eura. Investirat ćemo i 12,5 milijuna eura u proizvodni pogon u Sjevernoj Makedoniji, gdje je već pokrenuta testna proizvodnja energetskih, instalacijskih, kontrolnih i signalnih kabela (do 1kV). Naša trenutno najveća investicija je nova tvornica srednjenaponskih i visokonaponskih kabela u Hrvatskoj (općina Bedekovčina). U tijeku su građevinski radovi na novoj hali, a prva faza investicije uključuje proizvodnju kabela do 220kV, dok bi se u drugoj taj asortiman proširio na kabele do 500 kV. Ukupna vrijednost investicije iznosi 100 milijuna eura“, otkrivaju u tvrtki.
Uz Upravni odbor i svoje zaposlenike, obitelj Kožul nastavlja postavljati nove standarde u industriji kabela, pozicionirajući BiH na globalnoj poslovnoj karti.