U BiH 240.000 ljudi svake godine radi na crno, a tzv. siva ekonomija teška je skoro osam milijardi KM, pokazuju podaci entitetskih sindikata u BiH.
Da je stanje poražavajuće, navode i iz Centra civilnih inicijativa (CCI) te upozoravaju da siva ekonomija u BiH otima čak 25,5 posto bruto domaćeg proizvoda godišnje. Izvješće “Stanje nacije” pokazuje da BiH ima najveći udio sive ekonomije u Europi. S obzirom na podatke da 7,3 milijarde KM nije u regularnim tokovima, a da je ukupno porezno opterećenje u odnosu na BDP skoro 40 posto, dođe se do zbroja da BiH godišnje gubi skoro 2,9 milijardi KM poreza, navodi CCI.
Da je rad na crno uzeo maha, upozoravaju i iz Sindikata BiH. Smatraju ako ima političke volje crno tržište se može ukinuti za kratko vrijeme. Dok se u EU bilježi pad sive ekonomije, u BiH je još prisutna. Zahvatila je skoro sve djelatnosti. Iz Sindikata navode da je angažiranje radnika na crno najčešće prisutno u manjim poduzećima u oblastima građevinarstva, ugostiteljstva, turizma, trgovine…
Službeni podaci o stanju u bh. ekonomiji otkrivaju kako je u BiH 435.000 nezaposlenih, skoro 40 posto. Ako je, prema kriterijima Međunarodne organizacije rada (MOR), broj nezaposlenih 18 posto, onda ih 23 posto radi na crno.
Porezna uprava FBiH je u listopadu prošle godine na području FBiH izvršila ukupno 312 inspekcijskih nadzora kojima su obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju građevinsku djelatnost, ugostiteljsku djelatnost, trgovinsku i djelatnost priređivanja igara na sreću klađenjem.
U kontrolama inspektori Porezne uprave FBiH otkrili su 83 neprijavljena radnika, 94 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, 24 objekta u kojima se obavljala djelatnost bez odobrenja i 24 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj.
Osim rada na crno, poslodavci sve češće prijavljuju radnike na minimalac, a ostatak daju na ruke. Prema podacima Sindikata, svaki treći radnik u BiH prijavljen je na minimalac.
Poslodavci se na to odlučuju zbog visokog poreza na plaće. U FBiH je to skoro 70 posto poreza i doprinosa na svakoga prijavljenog radnika. Ako radnik ima plaću, primjerice, 1000 KM, poslodavac mora izdvojiti još između 600 i 700 KM za davanja državi. Analitičari smatraju da siva ekonomija rezultira sprečavanjem ekonomskoga rasta i razvoja, gubitkom radnih mjesta i zatvaranjem poduzeća te manjim proračunima.
Među mjerama za njezino smanjenje navodi se bolja kontrola granica i uvoza, kvalitetnije mjere porezne politike i smanjenje gotovine u platnom prometu.
5 komentara
Ma ja radniku 1000 km državi 700 što bi.se reklo pola pije pola šarcu daje,pa ko normalan će plaćat toliki porez na plaću…eto rješen problem smanji poreze ostaje više radniku
Ne ostaje vise radniku neko vlasniku firme.
A sta sutra za mirovinu,manja davanja-manja mirovina? A da idemo u sustav da se radniku dadne npr tih 1700 i da on uplacuje radni staz ako zeli?
Ajde više dokle lažete narod disu ti 250 000 tisuća nebi
i da je njemačka.
A koliko politicara radi na crno neznaju ni kolika im je placa.Čović zamislite ima ušteđevinu od 20.000 maraka …Jadnik sve mi ga žao
Tko nas to ba pribroja jebo li ga caaca nkegov.