U poslijeratnu BiH došlo između 14 i 20 milijardi dolara donacija, nitko ne zna što je bilo s novcem

U zemlji u kojoj su organizirani kriminal i korupcija i beskrupulozne krađe svakodnevna pojava i sasvim normalno ponašanje najmanje se govori o možda i najvećoj poslijeratnoj malverzaciji s novcem, a to su inozemne donacije koje su došle u zemlju. Parlamentarna skupština BiH četiri puta je oformila istražno povjerenstvo za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava, čiji su članovi pokušavali utvrditi ponajprije koliko je novca došlo u BiH i kako je on utrošen.

Prema riječima nekih od članova povjerenstva, u svom radu su se susretali s brojnim opstrukcijama, nisu uspijevali doći do potrebnih dokumenata, pa još uvijek niti jedno od ranijih povjerenstava nije čak uspjelo utvrditi koliko je novca došlo u zemlju.

Ipak, svi se slažu kako se radi o najmanje 10 do najviše 20 milijardi dolara.

Milijarde dolara

Jedino što je povjerenstvo uspjelo utvrditi jest da je zemlja dobila 3,8 milijardi eura u donacijama stranih zemalja i udruga, ali je samo 1,7 milijardi eura dokumentirano. Međutim, i sam Sefer Halilović, koji je bio na čelu tog povjerenstva, kategorički je tada kazao kako to predstavlja samo 30 posto ukupne svote donirane našoj zemlji od kraja rata.

Uz to, smatra kako je više nego jasno da je puno tog novca završilo u privatnom sektoru, ili na računima političkih stranaka, te kako zbog ugleda BiH, inozemnih poreznih obveznika i građana BiH, moramo otkriti gdje je otišao taj novac.

Mirko Okolić, koji je bio član ranijeg povjerenstva, također je tvrdio kako je teško reći koliko je donacija ušlo, odnosno u kojem iznosu, u BiH, ali se može reći približno da se barata svotama od 10 do 20 milijardi dolara. Nadalje, predsjednik prvog povjerenstva Tihomir Gligorić nebrojeno puta je ponovio kako se radi o donacijama vrijednim desetak milijardi dolara te kako nikada u našoj zemlji nije bilo političke volje da se istina istjera načistac kada su u pitanju inozemne donacije.

Kriminal i krađe

Na probleme oko krađe donatorskih sredstava upozoravali su raznorazni dužnosnici međunarodnih institucija u BiH. Tako je nekadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown kazao kako je u BiH pokradeno više od sedam milijardi maraka. Jacques Klein, američki diplomat koji je bio posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za BiH, još je 2009. godine kristalno jasno kazao kako je u BiH poslano 14 milijardi dolara donacija što je, računajući po glavi stanovnika, više nego što su Njemačka i Japan dobili nakon Drugog svjetskog rata.

Sličnim podacima barataju i nevladine organizacije u našoj zemlji, pa je tako ranije Žarko Papić, ravnatelj Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), kazao kako je izravna pomoć za obnovu, uključujući humanitarnu pomoć, iznosila između 16 i 20 milijardi eura. Prema svemu navedenom, čini se kako je nesporno da je u BiH ušlo više od 10 milijardi dolara vrijednih donacija, a ono što je otužno jest da se niti dan-danas ne zna gdje je taj novac završio. Zbog kredibiliteta zemlje, činjenice kako nam je i dalje više nego nužna inozemna pomoć kako bismo se podigli na noge, nadajmo se kako će novi saziv Parlamentarne skupštine BiH formirati novo povjerenstvo koje će bez pritiska završiti svoj posao, iznijeti egzaktne podatke, a da će one koji su ukrali novac pravosudna tijela valjano kazniti.

(Dnevni list)