Nakon zatišja, ponovno se očekuje otvaranje novih predmeta i podizanje optužnica u slučajevima ratnih zločina na području Hercegovine i središnje Bosne koje su spremili u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.
Bojadžiću godina dana
Već isprobani recept i stvoreni stereotip nastavit će se dalje realizirati kroz pravosudne institucije, a cilj je u cijelosti kriminalizirati institucije Hrvatskog vijeća obrane, Herceg Bosne te u konačnici Hrvate. A kako izgledaju ta suđenja i procesi te odmjeravanje kazni najbolje svjedoči primjer presude nekadašnjem zamjeniku zapovjednika Postrojbe za posebne namjene pri Glavnom stožeru Armije BiH Nihadu Bojadžiću koji je dobio godinu dana zatvora za zločine počinjene u logoru “Muzej” u Jablanici, a istodobno je jedan od zapovjednika HVO-a Marko Radić Maka za zločine u naselju Vojno i tamošnjem logoru osuđen na 21 godinu zatvora. Unatoč tome što je proces protiv njega vođen po težem, zakonu BiH te je obrana zatražila obnova postupka, Ustavni sud BiH je to odbio, no istodobno je Bojadžiću suđeno na temelju lakšeg jugoslavenskog kaznenog zakona. Čak i unatoč tome, sutkinja, inače Bošnjakinja, potvrdila je da je Bojadžiću izrečena manja kazna od zakonom predviđene. To i ne treba ništa čuditi kada se pogleda cijeli policijsko-istražiteljski aparat, zatim Tužiteljstvo, Sud BiH, prije svega na državnoj razini. Ključnu kariku čini Tužiteljstvo BiH koje po zakonu vodi sve istrage, a tamo je od 39 tužitelja, koliko radi u nekoliko odjela, tek dvoje Hrvata. Slično je stanje i s istražiteljima, sucima… Posebna je, pak, priča profesionalnost ljudi koji rade u ovim institucijama.
Skrivanje predmeta
Nakon podizanja optužnice i vođenja sudskog procesa protiv zapovjednika jedne od ratnih bojni Mile Puljića te nekadašnjeg zapovjednika u Mostaru Zlatana Mije Jelića, nastavlja se dalje… Mete su još nekoliko generala i visokih časnika HVO-a od kojih su se pojedini, pouzdano se zna, sklonili u RH kako bi se barem zaštitili od montiranih procesa i svjedoka o zajedničkom zločinačkom pothvatu, agresiji RH i Hrvata…, te očekujući da će tamo imati pravednije suđenje. Tamo je od ranije i general Jelić koji je zatražio da mu se sudi pred Sudom u RH, no Sud BiH je to odbio iz razumljivih razloga – kako se ne bi pokazale sve slabosti u spisu. Posve je jasno da se na temelju rada pravosuđa, posebice vezano uz predmete ratnih zločina, nastavlja voditi bitka za istinu o ratu, a nju u BiH, čini se, ispisuje prilično jednostrano pravosuđe.