Iako je uzgoj smilja u Hercegovini u jednom trenutku postao prava poljoprivredna revolucija danas su mnogi uzgajivači ostali pomalo razočarani odvijanjem situacije oko uzgoja i otkupa ove biljke. No, da stvar bude još ‘zamršenija’ i danas se u Hercegovini pripremaju novi tereni za uzgoj smilja pa sve to skupa izaziva pomalo nejasnu situaciju gdje jedni kažu da će ‘projekt smilje’ propasti dok drugi kažu da će smilje ipak postati dobar poljoprivredni biznis koji ima budućnost, piše ABCportal.info.
Kao i u svakom drugom biznisu jači igrači u ovom slučaju uzgajivači imaju ipak veće šanse za opstati u ovom poslu. Federacija BiH uvela je u sustav poljoprivrednih poticaja i kulturu smilje za kojeg su donijeta pravila kako ostvariti poticaj za uzgajanje. Prvo i osnovno pravilo da biste ostvarili poticaj je da morate imati zasađen hektar smilja te da ste s te površine prodali najmanje 300 kilograma smilja. Nakon papirologije koju trebate predati u nadležno županijsko ministrastvo i ukoliko ispunite uvjete dobit će te 600 KM poticaja za hektar smilja. Što se tiče proizvodnje odnosno uzgoja smilja u Zapadnohercegovačkoj županiji takve poticaje u prošloj godini ostvarilo je preko 100 uzgajivača poljoprivrednika što samo po sebi govori i o velikoj količini zasađenog smilja u ovoj županiji ali i dosta jasnu sliku koja kaže da ipak ima budućnosti za uzgajivače smilja na ovom području, doznaje ABCportal.info.
Poticaj od 600 KM po hektaru je skoro beznačajna potpora uzgajivačima međutim dobro je znati da je smilje uvršteno u poljoprivredne kulture na koje se može ostvariti poticaj. U razgovorima sa nekim ovdašnjim otkupljivačima i destilerijama doznajemo da se prodaja prerađenog smilja ipak odvija i plasira na svjetsko tržište, možda cijena nije na očekivanom nivou ali se ulje može prodati vani. Treba se potruditi i kontaktirati zainteresirane tvrtke te tako dogovoriti isporuku ulja. Također doznajemo da su neki otkupljivači najavili otkup određenih količina ovogodišnjih prinosa smilja te da cijena neće biti manja od dvije konvertibilne marke po kilogramu zelene mase.
Sve u svemu možda će baš iduća žetva pokazati pravo stanje stvari je li se pronašlo tržište za ulje proizvedeno od smilja te je li se stabilizirala situacija oko cijene, nakon čega će mnogi uzgajivači odlučiti hoće li nastaviti sa uzgojem ili će probati s nekim drugim poljoprivrednim kulturama. Bila bi šteta zapustiti već posađene parcele prije negoli dođe žetva koja bi mogla otkriti mnoge nepoznanice u vezi posla sa smiljem.