Još uvijek nije poznat datum početka isplate mirovina za lipanj, a isplata svibanjskih je ovaj mjesec trajala duže nego ikad. Naime, sve do jučer Federalni zavod MIO nije isplatio mirovine za svibanj umirovljenicima koji žive izvan BiH. Prema riječima direktora Federalnog zavoda MIO Zijada Krnjića, mirovine umirovljenicima koji žive izvan BiH bit će isplaćene do kraja mjeseca, tj. danas, te za njih neće biti korištena sredstva od prihoda iz srpnja. “Razlog zbog kojeg su mirovine ovaj mjesec toliko kasnile je”, kaže Krnjić, “posljedica deficita u ovom zavodu”.
Novac za rudnike
Kada je riječ o početku isplate lipanjskih mirovina Krnjić nije mogao precizirati datum isplate. “Isplata mirovina za lipanj će početi u prvoj polovini srpnja ,a točan datum ćemo odrediti 1. srpnja”, kaže Krnjić. Dodaje kako se nada da deficit Federalnog zavoda MIO u sljedećem razdoblju neće rasti, podsjećanja radi početkom svibnja isti je iznosio oko 125 milijuna maraka . “Ja se nadam da se trend porasta deficita neće nastaviti. Naime, treći kvartal je svake godine najbolji po ekonomskim aktivnostima, a time i po našim izvornim prihodima”, kaže Krnjić. Ističe kako se u Federalnom Zavodu MIO nadaju i određenim sredstvima iz proračuna Federacije BiH. “Osim toga iz proračuna Federacije BiH treba se doznačiti rudnicima cca 15 milijuna maraka za njihove obveze po doprinosima za MIO, o čemu je već donesena odluka, a koja prizilazi iz Zakona o konsolidaciji rudnika. Uz očekivane povećane prihode i ovaj transfer, trebali bi se naši problemi s likvidnošću djelomično smanjiti”, kaže Krnjić. Dodaje kako je upućen u najave umirovljenika kako će svoja prava tražiti prosvjedima.
Promjena zakona
“Dobio sam informaciju da su umirovljenici najavili prosvjede 1. rujna, za što, ruku na srce, imaju dosta dobrih razloga”, kaže Krnjić. Rješenje za ovu tešku financijsku situaciju u Zavodu MIO vidi u tome da vlasti osiguraju striktnu primjenu svih zakona, a ako postojeći zakoni ne valjaju ili su neprimjenjivi, neka ih mijenjaju. “Poznato je da velike kompanije, po mom sudu, isključivo zbog lošeg upravljanja njima, ne plaćaju doprinose, također da mala gospodarska društva i samostalni gospodarstvenici varaju na osnovici za obračun doprinosa i zapošljavaju dio radnika ‘na crno’. Također, velike monopolske kompanije iz oblasti elektroenergetike i telekomunikacija ne ostvaruju ni približno očekivanu i moguću dobit, čime oštećuju federalni i druge proračune”, tvrdi Krnjić. Naglašava kako će se rješavanjem tih problema, odnosno primjenom svih zakona, pa i Zakona o doprinosima, postići financijska stabilizacija mirovinskog sustava. “Na ovaj način riješit će se i niz drugi problema u ekonomskoj sferi. Podsjećam samo kako bi to ‘odstranilo bolesna tkiva’ u ekonomskom prostoru koja izuzetno otežavaju funkcioniranje onih koji su zdravi”, zaključio je Krnjić.
VL