Marija Herceg je predavačica i studentica politehničkog doktorskog studija na Fakultetu informacijskih tehnologija u Mostaru, a nominirana je za Emerging Leader Award, nagradu koju prvi put dodjeljuje Europski centar za žene u tehnologiji.
Inače, ovaj centar djeluje pod pokroviteljstvom Generalnih direktorata Europske komisije (DG Razvoj, DG CONNECT, DG Zapošljavanje, Društvena pitanja i inkluziju), a promiče inovativnost žena u tehnologiji i primjenu na ključna pitanja u društvu.
”Nominacija me mnogo iznenadila, ali i oduševila s obzirom na ideje koje ovaj centar promiče. Za pojedinačne nominacije su najzaslužnije moje prijateljice Amna Popovac i Emina Junuz, inače dekanica Fakulteta informacijskih tehnologija, obe su jako uspješne vizionarke i liderice.I ovdje im zahvaljujem i na ovoj nominaciji i na općoj motivaciji :). Ovim potezom su me, naime, uvalile i u male neprilike, s obzirom da se na istoj listi nađoh sa ženama iz IT svjetskog vrha, čijim se životopisima mogu samo diviti, i nadati se da ću ih uspjeti jednom i upoznati”, rekla je Herceg.
Objašnjavajući na čemu se zasniva nominacija, Herceg je predstavila istraživanje na kojem radi.
”Budući da u formalnom i neformalnom obrazovanju radim već godinama, želja mi je istraživati tehnološka rješenja za olakšavanje učenja. Jedan dio mog života pripada društvu, a drugi tehnologiji. U radu s mladima preko formalnog, a posebno preko neformalnog obrazovanja uočila sam prilike za primjenu tehnologije koja bi dovela do značajnog napretka društva. Budući da se ništa ne događa bez razloga, odnedavno sam dobila priliku pridružiti se ekipi s Fakulteta informacijskih tehnologija, gdje sam započela predavati i istraživati o STEM/STEAM (Science, Technology, Engineering, (Art), and Mathematics) obrazovanju i njegovoj primjeni kod nas. Možda su ove ideje ambiciozne, ali uspješne zapadne ekonomije sve više indirektno zasluge daju primjeni ovakvog obrazovanja u njihovim društvima, pa zašto to ne bi bilo moguće i kod nas? U svakom slučaju vrijedi pokušati”, smatra Herceg.
Platformu za udaljeno učenje kao način ovakvog studiranja u BIH je na velika vrata uveo upravo FIT, a Marijino istraživanje ide u tom smjeru.
”U početku su postojale velike teškoće da se ova platforma prepozna kao jedan od glavnih aduta u obrazovanju, i dalje se to nedovoljno prepoznaje, ali s vremenom su i druge institucije počele slijediti ovaj primjer. Kao studentu FIT-a ova platforma mi je mnogo olakšala studiranje, a danas imam sreću raditi s ljudima koji su je razvili. Preko STEM obrazovanja tehnologija se u velikoj mjeri uvodi u osnovnoškolsko obrazovanje, a kamoli da bi donijela napredak drugim uzrastima. U svijetu postaju jako popularni MOOCs (Massive Open Online Courses), iz raznih područja i sa raznih svjetskih fakulteta, samo to, uz kolaboracijske alate i alate za vizualizaciju informacija pokazuje koliko treba ulagati u ovakvo obrazovanje, te koliko je ovo polje malo istraženo. O uvođenju u naš grad/državu je najzaslužniji ljudski (rukovodeći) faktor, a tu pomaže – učenje o ovakvom obrazovanju. Dakle, o implementaciji je rano govoriti, prvo treba raditi na podizanju svijesti o važnosti ovakvih rješenja”, smatra Herceg.
Jesu li u našem društvu i u ovakvom socijalnom stanju moguće virtualne učionice?
Herceg smatra kako su upravo radi ovakvog socijalnog stanja u našem društvu virtualne učionice moguće i potrebne.
”To i jeste problem – ljudi tehnološka rješenja odmah povezuju s velikim izdacima. Tehnologija samo kratkoročno zahtjeva ulaganja, a dugoročno donosi mnogo ušteda i u vremenu i u novcu. Tehnologija u obrazovanju potiče lakše i brže učenje i komunikaciju. Ako se uzme da je obrazovanje glavni problem i nefunkcionalnih političkih i društvenih sustava, onda se dugoročno na ovaj način možemo nadati značajnim promjenama i u ‘malom’ BH društvu”, rekla je Herceg dodajući kako senada da će njeno istraživanje tehnologijom-potpomognutog obrazovanja istaknuti prednosti ovih ideja.
”Nadam se da će moje istraživanje tehnologijom-potpomognutog obrazovanja zainteresirati više ljudi za ovakve projekte, jer nisu okrenuti samo rastućem profitu u IT sektoru nego i direktnom utjecaju na mnoga društvena pitanja”, zaključuje Herceg.