Upoznajte Širokobriježanina koji je od svojeg imanja napravio ‘malu Kaliforniju’ (FOTO)

Prva pomisao na Hercegovinu onih koji je nisu upoznali je kamenjar i krš što je uglavnom i istinito ali upravo takav teren je mnogima inspiracija kako kamenjar pretvoriti u tlo na kojem mogu uzgajati razne poljoprivredne kulture, voće i slično.

Ekipa ABCportala je u selu Čerigaj (Široki Brijeg) posjetila OPG mladog poljoprivrednika Damira Muse i uvjerila se kroz njegov primjer u mogućnosti i perspektivu OPG-ova u Hercegovini. Njegovo imanje koje je po svojem položaju smješteno i okrenuto prema ljubuškom kraju i Dalmaciji je gotovo tijekom cijele godine izloženo velikom broju sunčanih dana i sati a lišeno jakih vjetrova i bura sa obližnjih hercegovačkih planina jer je zaštićeno brdašcem i šumarkom sa sjevera pa je kao takvo pogodno za uzgoj više vrsta poljoprivrednih povrtnih ili voćnih kultura.

Damir se posvetio ranom plasteničkom uzgoju krastavaca, mladih krumpira ali i uzgoju plodova trešnje. Već samim dolaskom na prve kvadrate njegovog imanja vidljivo je da ovdje vlada red, rad, upornost ali svakako i uspjeh. Mladi i poduzetni poljoprivrednik je jedan od onih tipičnih Hercegovaca koji je u stanju ‘izmisliti posao’ i raditi, kukanje i nerad ne stanuju blizu njega.

-Prije pet šest godina počeo sam se ozbiljnije baviti poljoprivredom na svojem imanju. Zasadio sam prva stabla trešanja iskrčivši kameno tlo stvarajući podlogu za stablo trešnje. Danas imam 250 stabala trešanja koje kao da su stvorene za ovaj teren koji je cjelodnevno okrenut u sunce. S rezultatima sam zadovoljan, svako stablo može već sada dati od 20 do 25 kilograma vrhunskog ploda (oko 4-do 5 tona op aut). Ovdje ću napomenuti da ovo nije nikakav plantažni uzgoj na oranicama koji se radi uz neretvansko područje, ovo je čisto ekološki uzgoj na iskrčenom kamenom tlu, ovdje zrele trešnje mirišu i ljudi nam dolaze osjetiti takvo nešto i ubrati plodove trešnje. Također, moja obitelj posjeduje i plastenike u kojima uzgajamo i već sad za ubrati imamo prve plodove krastavca. 1600 sadnica krastavca uzgajamo na 400 metara kvadratnih izgrađenih plastenika. U uzgoju koristimo stajsko gnojivo koje imamo od krava u našim štalama. Uzgojimo oko 7 tona krastavaca, a od kravljeg mlijeka pravimo domaći sir. Naravno, nije sve to palo s neba preko noći, trebalo je ulagati i novac i rad. Ovaj kraj još uvijek nema vodu pa je trebalo izgraditi i bazene iz kojih crpimo vodu za natapanje- rekao je Damir novinaru ABCportala, pokazujući nam svaki dio svojeg imanja za koji pažljivo brine i s uživanjem gospodari.

Abcportal.info