Nakon 906. 000 eura dodijeljenih u lipnju, Središnji ured za Hrvate izvan Hrvatske dodijelio je još 920.000 eura za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan Hrvatske.
To je ukupno nešto više od 1,8 milijuna eura, najviše unatrag deset godina.
Dodijelio ih je temeljem javnog poziva koji je bio vrijedan 800.000 eura, ali je ‘podebljan’ s dodatnih 120.000 eura, a s obzirom na povećan broj pristiglih prijava u odnosu na ranija razdoblja.
Dodatna sredstva osigurana su preraspodjelom sredstva u Državnom proračunu RH za 2024. na aktivnosti „Programi Hrvata izvan RH“, prenosi Hina.
Potporu Ureda dobilo je 212 projekata, odnosno organizacije i pojedinci koju su ih prijavili, a jednokratnu financiju potporu 70-ak socijalno ugroženih Hrvata u Srbiji, BiH, na Kosovu, u Nizozemskoj. Upravo Hrvatici u Nizozemskoj Ured je dodijelio najizdašniju jednokratnu potporu, 2.000 eura.
Maksimalan iznos, 20.000 eura, za projekt Proslave 70. godišnjice Hrvatske katoličke misije Nürnberg i 50. godišnjice folklora misije, pripao je Draganu Škarici iz njemačkog Nürnberga.
Najmanje je, 800 eura, za izdavanje glazbene partiture „Pokoj vični – Requiem“, dobio Živko Ključe iz Mostara, BiH.
Iznos od 18. 500 eura Ured je dodijelio Počasnom bleiburškom vodu iz Zagreba za Knjigu o djelovanju slovenske UDBA-e protiv Počasnog bleiburškog voda u razdoblju između 1964. i 1990. godine.
Po 15.000 eura dobili su Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore iz Tivta i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji iz Subotice za projekte Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori 2025. i CroVisible.
Institut za istraživanje migracija iz Zagreba dobio je od Ureda 13. 500 eura za projekt Hrvatska dijaspora u SAD-u: povezanost i značenje religijskog i etničkog/nacionalnog identiteta u oblikovanju zajednice i Zbornik radova s međunarodne znanstveno-stručne konferencije Škole hrvatskoga jezika i kulture u prekomorskim zemljama povodom obilježavanja 50 godina osnutka hrvatskih izvandomovinskih škola u SAD-u i Kanadi (HIŠAK-CSAC).
Dva projekta u Vojvodini, obnovu katedrale u Srijemskoj Mitrovici i opremanje ureda i rad fondacije Spomen – dom bana Josipa Jelačića, Ured je podržao sa po 12. 500 eura. Iza tih projekata stoje Srijemska biskupija i Fondacija Spomen-dom bana Josipa Jelačića iz Petrovaradina.
Po 10. 000 eura dobili su Medicinski fakultet iz Rijeke za projekt povezivanja Fakulteta s udrugama hrvatskih iseljenika u Argentini i Brazilu i Udruga Med&X iz Splita za projekt Hrvatska dijaspora u fokusu globalne akademske suradnje i Med&X Accelerator.
Ured je s 9. 500 eura podržao izgradnju Dječjeg vrtića Tihaljina, projekt Mjesne zajednice Tihaljina, a s 9.000 eura postavljanje tribine i ograde oko nogometnog igrališta u Bučićima, projekt Udruge građana Moja zemlja Bučići iz Novog Travnika.
Ostalih 200-tinjak projekata i programa dobilo je manje potpore u iznosima od 8. 500 do 1.000 eura.
Popis dobitnika objavljen je na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
6 komentara
Oće li ko pomoći ugroženim umirovljenicima….
Koliko ste pomogli ovim kurtunjacima(srbima) sto pjevaju po Hrvatskoj za doceke Nove G.
Kako nasi Ministri nisu uspjeli pomoci izgradnji STARACKOG DOMA U TIHALJINI,,kakav djeciji vrtic.Tamo je bio samo jedan prvasic.
Kakav dječiji vrtić u Tihaljini,gdje su djeca? I oni koji imaju djecu šalju u Grude u školu,eto
Tihaljina je zaostala.
Ti si toliko bahat da bi još određiva komu dati komu ne.Je li ti uplaćuješ u proračun pa bi određiva.Te koje prozivaš su građani RH i oni pune proračun za razliku od tebe.
ZA XY
Nisam iz Tihaljine, ali realno i istinito treba reći da je mjesto Tihaljina po svim pitanjima najljepše, najkulturnije i najperspektivnije mjesto u grudskoj općini.
Tihaljina je i od sredine prošloga stoljeća bila urbano mjesto, a Grude ruralno. U Tihaljini je postojano Općinski narodni odbor još od 1946. godine. Zatim pošta, Stanica policije, ondašnje milicije, šumska uprava, četiri velike prodavaonice. Pa Ivan Primorac – Jurić je imao svoje transportno poduzeće još od 1947. godine. Dvet teretnih automobila, od toga 5 sa prikolicama i sedam autobusa. To nije tada imalo ni jedno mjesto u Hercegovini, osim Mostara.
U Tihaljini je trebala biti izgrađena i Duhanska stanica, ali su pojedini komunjare većinom njihovih glasova odredili u Grudama. Tako su zanemarili Tihaljinu koja je i zemljopisno i turistički bila pristupačnija od Gruda. Kroz Tihaljinu prolazi rijeka sa nekoliko velih vfrela, kao: Nezdravica, Jakšenica, Krupa, Bučalo, Lekino vrelo i druga manja.
Tihaljina bi imala viši interes da se priključi Ljubuškom nego što je ostala pri Grudama. To i sada neki zagovaraju da provedu putom referenduma. Pa Tihaljina je i sada jedna od najvećih turističkih destinacija na području Bekije.