Manifestacija 60. Šimićevi susreti 2023. održat će se od 26. do 28. travnja u Grudama i Mostaru.
Početak manifestacije planiran je 26. travnja u 11:30 sati polaganjem cvijeća kod spomenika A. B. Šimiću u Mostaru, nakon čega će u 12 sati biti upriličeno otvorenje Šimićevih susreta – Poetski kolaž učenika Osnovne škole Antuna Branka Šimića iz Mostara (Galerija kraljice Katarine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače).
Program se nastavlja u Grudama nizom događanja od susreta književnika s učenicima do svečane akademije.
Planirane su i dodjele nagrada mladim pjesnicima i likovnim umjetnicima, kao i dodjela Godišnje nagrade Antun Branko Šimić.
Ovogodišnji program najdugovječnije književne manifestacije manifestacije pogledajte u nastavku:
26. travnja 2023. (srijeda, Mostar)
- 11:30 sati polaganje cvijeća kod spomenika A. B. Šimiću u Mostaru
- 12:00 sati u Galeriji kraljice Katarine, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru Otvorenje Šimićevih susreta – Poetski kolaž učenika Osnovne škole Antuna Branka Šimića iz Mostara
28. travnja 2023. (petak, Grude)
- 10:00 sati – Susret književnika s učenicima u osnovnim i Srednjoj školi u općini Grude
- 11:30 sati u Drinovcima polaganje cvijeća kod spomen-poprsja braći Šimić
- 12:00 sati u Peć Mlinima (ispred Ravlića pećine) Svečana akademija u čast Antunu Branku Šimiću
- Prigodno slovo održati će dopredsjednik Matice hrvatske Damir Zorić
- Dodjela nagrada mladim pjesnicima
- Dodjela nagrada mladim likovnim umjetnicima
- Dodjela Godišnje nagrade Antun Branko Šimić
- Nastup pjesnika “Pjesnici su čuđenje u svijetu”
- Nastup istarske kantautorice Elis Lovrić
- Otvorenje izložbe učeničkih likovnih radova
- Zatvaranje Šimićevih susreta
20 komentara
Ovim putem javno pohvaljujem organizatore manifestacije Šimićevi susreti, jer ove godine nisu organizirali svetu misu za braću Šimić.
Da sam znao da nema mise, došao bih.
Sejdo Komšić
Joj bruke i sramote.
Nekad su na ovu manifestaciju dolazili vrsni pjesnici, književnici, ostala creme de la creme društva, a sad se glavni događaj održava pred tamo nekom pećinom 🤣🤣🤣
Prvi Simićevi susreti su odrzani 1970. godine, a zato postoje brojni pisani dokazi. Dakle, 63.obljetnica
Tko imalo pozna povijest zna da je ab simic bio podrzavatelj aleksandra karadordevica i četničkog pokreta.
: Prvi „Šimićevi susreti“: Grude, subota, 30. svibnja 1970 – Drinovci, nedjelja, 31.
svibnja
Rođeni u tijeku preporodnoga Hrvatskoga proljeća, i prvi put održani u Grudama, 30. svibnja 1970., u subotu, i u
Drinovcima, u nedjelju, neposredno poslije pučke mise, 31. svibnja, prvi „Šimićevi susreti“ neizbrisivo su se upisali
u hrvatsku kulturnu povjestnicu. Izvorno posvećeni velikanu hrvatskoga pjesništva Antunu Branku Šimiću te
promicanju i istraživanju hrvatske književnosti i kulture uopće, idejno osmišljeni u razgovorima ugodnim u krugu
nekolicine hrvatskih pjesnika i književnika u Sarajevu podrijetlom iz Hercegovine (Nikola Martić, Mile Pešorda,
Veselko Koroman, Vitomir Lukić…) sami su Susreti svoj organizacijski oblik dobili nakon nekoliko radnih
sastanaka inicijativnoga kruga, održanih u Sarajevu (prvi od njih, u uredu zaslužnoga profesora hrvatskoga jezika
Ferde Bobana, službenika u Republičkom sekretarijatu za prosvjetu i kulturu BiH), Mostaru i Grudama, upravo ovim
redoslijedom, u jesen i zimu 1969. i rano proljeće 1970
Nema mise?
Ravlića pećina je u Plocima, a ne u Peć Mlinima!
Nema svete mise niti će je ikad vise biti kao dosadašnjih godina na Šimićevim susretima.
Trenutna vlast u Grudama se svim silama trudi uništiti ostatke ostataka kulturnih manifestacija koje se događaju na našim prostorima desetljećima.
Ta red su sad došli Šimićevi susreti, a sutra su na redu ostale stvari.
Šta drugo očekivati od vlasti koja za ministra imenuje osobu sa kupljenom duplomom?
Ovo što negativno pišu, nikada se kulturom nisu niti bavili. Jeste li ikada išta napravili za Grude osim što samo “pljujete” po svemu. Bravo za svaku kulturnu, sportsku, društvenu i drugu aktivnost.
Samo mlade ljude i obrazovane ljude u odbore i bit će sve u redu. Stari neškolovani primitivci u mirovinu.
Izgleda da je na djelu repriza one situacije kad je jedan gruđanin radi prolaska štafete uzviknuo:
MISA STOJ, DOK ŠTAFETA PROĐE.
Opet netko iz Gruda viče MISA STOJ!!
Dok Šimićevi susreti me prođu…
Prvi su Šimićevi susreti održani 1970 godine, znači da su ovo 53 a nikako 60. ŠS. Zašto ovakav previd ?
Alo.. Kada se skidaju u Drinovcima one što vode školu, jer nasilje se dešava po školi u Drinovcima.. Katastrofa
Prvi Šimićevi susreti su održani krajem svibnja 1970 godine.
Međutim, s brutalnim jugodiktatorskim slomom preporodnoga hrvatskoga gibanja, i na Šimićeve susrete naliježe “Udbo-Partija” čiji sljedbenici i danas sjede u organizacijskom Odboru ŠS, izdajući o njima lažni rodni list, antidatira im rođendan smještajući ga u rankovićevsku udbašku godinu 1964.(kada je u Drinovcima bila održana prigodna svečanost u povodu otvaranja nove zgrade osnovne škole i odkrivanja poprsja književnika Antuna Branka i Stanislava Šimića).
bljesak.info/kultura/knjige/simicevi-susreti-pogrijesili-svoj-rodendan/417016
MILE PEŠORDA:
”S beogradskim diktatorskim udarom na preporodno Hrvatsko proljeće, koji su jugokomunisti izvršili u prosincu1971., lokalna udboKOSačka družina direktivno naliježe i na Šimićeve susrete, stavivši ih pod totalitarni nadzor, službeno izdajući o ŠS lažni rodni list s lažnim »rođendanom« antidatiranim u godinu.1964., dakle pod kapu zloglasnoga Aleksandra Rankovića. Toga lažnoga udbaškoga »rođendana« Šimićevih susreta« vladajuća se Centrala sve do danas drzovito drže kao pijan plota”, navodi Pešorda. – Pročitajte više na: https://bljesak.info/kultura/knjige/simicevi-susreti-pogrijesili-svoj-rodendan/417016
Fra Jakov Bubalo: Šapat se pronio selom
U Drinovce sam se navraćao više puta. Uvijek je to bilo nakratko. Ali sam svaki put tamo doživljavao ponešto ugodno i lijepo. Ipak 31. svibnja ove godine (1970) ostat će mi u posebnoj uspomeni…
Pjesnički dan u Drinovcima doživio sam kao jednu uzvišenu pjesmu. Možda još ljepšu i topliju od svih onih biranih i snažnih stihova što su tamo recitirani. Jer ljudska srca proniknuta pjesmom progovorila su ondje zanosnije od pjesme…
Školsko i crkveno dvorište su kao umiveni dlanovi. Sve sređeno i čisto. I na župnoj crkvi vijori se trobojka. Šapat se pronosi selom: Danas u Drinovce dolaze veliki ljudi. Nešto neobično za ovu sredinu…
ŠIMIĆEVI SUSRETI. Pregršt poezije za koju treba imati uho. Može li takva priredba uopće nešto značiti za jednostavni puk našega krša? Bez obzira što se radi o proslavi domaćeg sina, pomalo sam sumnjao.
I odmah priznam: prevario sam se.
Otvaranju pjesničkog slavlja prethodila je pučka sv. misa, jer je bila nedjelja. Župnik i organizatori proslave u svemu su lako našli zajednički jezik…
Odmah po svršetku sv. mise u školskom je dvorištu započela pjesnička priredba u
slavu i spomen velikog Drinovčanina Antuna Branka Šimića. Uvodni govor sveučilišnog profesora iz Zagreba dra Ive Frangeša, majstora stila i jezika, tekao je kao jedna velebna pjesma…
A u ovoj drinovačkoj jeci poezije čini se da jedan trenutak ipak treba posebno izdvojiti. To je pjesma „Tužaljka nad Hercegovinom“, mladog hrvatskog pjesnika iz Gruda Mile Pešorde.
Hercegovina okupljena u Drinovcima prepoznala je u toj pjesmi samu sebe u sadašnjem trenutku.
(Fra Jakov Bubalo: „Doživljaj koji se dugo pamti“, KRŠNI ZAVIČAJ br. 1., str. 18.-22., Drinovci, studeni, 1970.,
urednik fra Žarko Ilić)
Ivo Frangeš (akademik, sveučilišni profesor u Zagrebu, predsjednik Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije, Ivo Frangeš (akademik, sveučilišni profesormpredsjednikk Saveza književnika Jugoslavije i Društva književnika Hrvatske,član žirija na prvim Šimićevim susretima 30.-31.V.1970. ):
»Iako dolaze s malim zakašnjenjem (možda im je zbog toga značenje veće), ovi Susreti nisu samo odavanje počasti piscu zaslužnom u historiji, nego i održavanje dijaloga s jednim pjesničkim svijetom, što je živ i pola stoljeća nakon smrti autora… Važno je samo ne ostati na početnom oduševljenju, nego ga iskoristiti kao poticaj za budućnost.«
( Vjesnik , Zagreb 16.lipnja 1970.)
Uf, ovo naš gnjevni pjesnik svake godine komentira. Po STBweba lako je otkriti da stalno mijenja ime komentatora, pa komentira, pita i odgovara, selektivno kalkulira činjenicama, kao što je mnogošto u životu sebeljubivo kalkulirao i mijenjao. Šalje pisma i dopise svud i svakome (u kojima otkriva svašta i o sebi) ali očito da ga se svi klonu. Al ajde, možda je doista taj redni broj važniji od sadržaja i razine Susreta, pa i od samog Antuna Šimića i od njegove poezije? O moj pjesniče Bog te pomogao!
-ha, ha sad će on to pojasniti
Oslobođenje Sarajevo, 6.lipnja 1970.str.6.: »Prvi ŠIMIĆEVI SUSRETI, održani 30.i 31.maja ove godine u Grudama i Drinovcima, rodnom mjestu pjesnika Antuna Branka Šimića, imali su svečano obilježje četrdeset pete godišnjice smrti ovog velikog pjesnika. Preko četrdeset pjesnika iz svih naših republika svojim prisustvom i pročitanom poezijom dali su ovoj pjesničkoj manifestaciji jugoslovenski karakter, što je i bila želja organizatora.
Šimićevi susreti zamišljeni su kao tradicionalna pjesnička manifestacija i održavati će se svake godine u isto vrijeme. Svake treće godine dodijeliti će se Šimićeva nagrada za poeziju – za najbolju knjigu pjesama.
Na ovim prvim susretima dodijeljene su dvije nagrade za neobjavljene pjesme pročitane na susretima. Žiri u sastavu: akademik Ivo Frangeš, dr Radovan Vučković (predsjednik) i Vitomir Lukić dodijelio je prvu nagradu Nikoli Martiću za pjesmu BOGUMILSKA BAJKA i drugu Mili Pešordi za pjesmu TUŽBALICA.«