Njemačka vlada danas je usvojila dugo očekivani zakon o migracijama koji će olakšati zapošljavanje kvalificirnih radnika iz svih krajeva svijeta, piše BiznisInfo.
Prema njemačkim medijima, zakon će, ako ga prihvati i parlament, stupiti na snagu 2020.
I dalje je neizvjesno da li će konzervativno krilo vladajući CDU prihvatiti izmjene zakona.
“Ovo je dobar dan za modernu Njemačku”, rekao je ministar rada Hubertus Heil, dok je ministar ekonomije Peter Altmaier rekao da je ovo “povijesni dan”.
Novi zakon uklanja nekoliko birokratskih prepreka za migrante koji traže posao u Njemačkoj, a naročito će olakšati doseljavanja i zapošljavanje radnika iz država izvan EU (uključujući BiH).
Zakon bi trebalo točno da regulira tko smije da dođe u Njemačku – da radi ili da se školuje. Generalno, fokus je na ljudima koji već imaju završen fakultet ili kvalifikaciju, odnosno stručnu spremu. Zakon je i sada relativno liberalan za ljude s viskom stručnom spremom, ali je za one s nižim kvalifikacijama bilo dosta prepreka.
Donosimo pregled najvažnjih novina ovog zakona.
Kvalifikacija – nije važno koja
Nacrtom zakona je sada predviđeno da zainteresirana osoba koja ima završenu stručnu spremu, i pogotovu ako je našla radno mjesto, smije da radi u Njemačkoj – u bilo kojoj profesiji. To znači da radnu vizu mogu da dobiju i ljudi čija zanimanja na spadaju u grupu traženih u Njemačkoj. Do sada je to bio jedan od uvjeta za dobivanje radne vize. Također je novo to što prilikom izdavanje radne vize više ne mora da se dokaže da za to radno mjesto nema odgovarajućih kandidata iz Njemačke ili EU. Međutim, ako se bude ukazala potreba, ova klauzula kojom se štiti domaća radna snaga, moći će brzo ponovo da se uvede.
Plava karta
Još jedno novo pravilo je da osobe koji imaju stručnu spremu posao mogu da traže i u Njemačkoj – dakle ne moraju da imaju ugovor o radu prije nego što uđu u Njemačku. Za traženje posla imaju šest mjeseci. Pored stručne kvalifikacijepreduvjet je i odgovarajuće znanje njemačkog jezika i dokaz o pokrivanju životnih troškova tijekom tog razdoblja, odnosno da neće zavisiti od državne podrške u Njemačkoj.
Priznavanje diploma
Da bi strani radnici mogli da rade u Njemačkoj njihova stručna sprema mora biti priznata ovdje u zemlji. Ranije je baš oko toga bilo mnogo problema. Međutim, to bi s novim zakonom trebalo da bude drugačije. Radi se na daljem razvijanju sistema priznavanja stupnja obrazovanja, i na boljem savjetovanju zainteresiranih osoba iz inostranstva.
Prema Süddeutsche Zeitungu nacrt zakona sadrži jednu važnu olakšicu u vezi s tim: naime, predviđena je „ograničena mogućnost” da „pod određenim uvjetima” strani radnik svoju diplomu stečenu u inostranstvu podnese na priznanje – nakon dolaska u Njemačku. To znači da kvalificirani strani radnici mogu ući u Njemačku, usput raditi i za to vrijeme čekati na priznavanje svoje diplome.
Radna dozvola iako je odbijen azil
A što se tiče tražitelja azila, nacrt zakona predviđa privremenu dozvolu boravka i rada u trajanju od dvije godine – takozvani „Beschäftigungsduldung“. To znači da ako potražilac azila ima posao, dvije godine ne smije biti protjeran iz Njemačke. Ovo se odnosi na osobe kojima je azil odbijen, koje najmanje godinu dana imaju takozvani duldung, koji najmanje 18 mjeseci imaju regularan posao preko kojeg plaćaju porez i doprinose, i rade najmanje 35 sati nedjeljno. Ovim ograničenjima njemačka vlada želi da spriječi da se „Beschäftigungsduldung” izdaje odmah s obavještenjem o odbijanju azila. Ovlašćeni organima se tako daje vremena da „sprovedu mjere za okončanje boravka” u Njemačkoj osobi kojoj je odbijen azil.
Pravilo po kojem osobe kojima je odbijen azil i koje se nalaze na trogodišnjem stručnom školovanju i potom još dvije godine mogu da rade u Njemačkoj, a da im ne prijeti protjerivanje – biće prošireno na takozvane pomoćne poslove, odnosno poslove za koje nije potrebna nikakva kvalifikacija. Preduvjet je da se obavežu da će poslije završiti stručnu obuku za posao za koji nema dovoljno radne snage. To takozvano 3 plus 2 pravilo važit će u cijeloj zemlji, što do sada nije bio slučaj.
Njemački jezik
Da bi njemački jezik mogao bolje da se nauči u inostranstvu, dalje će se razvijati tečaj Goethe-Instituta. Ali na tom polju više moraju da se angažiraju i gospodarstvo i njena predstavništva u inostranstvu kao i pojedinačna poduzeća. Tako bi na primjer trebalo da prošire svoja predstavništva u inostranstvu kako bi promovirali njemački kao strani jezik. Slični modeli suradnje bi trebalo da se uspostave sa školama u inostranstvu. Još jedan prijedlog je izgradnja programa stručne obuke u inostranstvu koji uključuju i učenje njemačkog jezika.