Prednost sadnje smilja, uz relativno mala početna ulaganja, je i ta što je smilje kultura koja ne zahtijeva sadnju svake godine. Prosječni vijek trajanja je sedam godina, što je razdoblje u kojem biljka postiže optimalne prinose.
“Ljbilje” iz Ljubinja bavi se i uzgojem i otkupom smilja, kulture koja je trenutno najzastupljenija u Hercegovini. Smilje je uistinu biljka na čijem uzgoju se može zaraditi”, mišljenje je i Slobodanke Dangubić, direktorica “Ljbilje” iz Ljubinja, vodeće kompanije u uzgoju i otkupu ljekovitog bilja, te proizvodnjom eteričnih ulja, sadnica i sjemena ljekovitog bilja.
Ipak, veliki broj uzgajivači smilja u Hercegovini za sada ne može reći da su ostvarili ono zbog čega su krenuli u taj posao.
“Očekivanja uzgajivača vjerojatno su bila i pomalo nerealna, olako se ulazilo u posao ne računajući na brojne troškove i bolesti koje su se pojavile i kasnije počele širiti. Bez obzira na to, uzgoj smilja je unosan posao i u smilje vrijedi uložiti. Problem s kojim su se ljetos suočili proizvođači smilja nastao je zbog neiskustva i nerealnih obećanja. Pojavila se poveća količina ulja na tržištu i došlo je do problema i nezadovoljstva”, dodala je Dangubić.
Dangubićeva tvrdi da se slični problemi ne bi trebali javljati u budućnosti.
Jedan od uzgajivača smilja s područja Mostara ovu kulturu zasadio je prije skoro godinu, ali plodove svog mukotrpnog rada još nije naplatio.
Uložio je značajna sredstva, oko 10.000 KM za sadnice i zemljište, kao i kasnije za brojne kemikalije koje su potrebne smilju, ali kada je došlo vrijeme za prodaju, on nije uspio pronaći kupca zbog prljavih igara na tržištu. Uspio je doći do destilerije u Posušju u kojoj je proizveo ulje od smilje, koje do danas također nije uspio prodati.
“Kada sam se opredijelio za uzgoj smilja nisam mogao ni pretpostaviti da će se ovakve stvari događati i da za nas proizvođače niko neće mariti. Sreća je pa sam uspio proizvesti ulje jer bih da je propalo bilje, sav trud i sve ulaganje otišlo u nepovrat. Ovako makar imam nadu da ću prodati ulje”, rekao nam je proizvođač koji nije želio da se otkrije njegovo ime.
Naš sugovornik uložio u posao sa smiljem oko 10.000 KM. Od zarade po svemu sudeći neće biti ništa, jer od kompletnog zasada, kako kaže dobio je oko tri litra ulja, s kojim bi, kada ga proda, trebao samo vratiti novac koji je uložio, piše fokus.ba
Otkupna cijena
Ove godine otkupna cijena smilja u Hercegovini drastično je oborena, iznosila je tek 3 KM. Otkupljivači su tvrdili da je to dobra cijena, te da su uzgajivači kalkulirali s čak i manjom, od 2,5 KM. No, veliki broj uzgajivača uhvatio se za glavu, jer su takvom otkupnom cijenom bili samo na gubitku. Mnogi od njih, kao i naš sugovornik nisu željeli dati svoje smilje u bescijenje, odnosno ispod 5 KM po kilogramu. Da stvar bude gore, neki su ga na kraju davali i za 2 KM po kilogramu.
Slično kao i s balvanima
“Na području Hercegovine kupuje se sve više destilerija, međutim moramo razdvojiti proizvodnju eteričnih ulja od proizvodnje proizvoda od ulja, poput sapuna. Na žalost, mi na neki način izvozimo balvan, a uvozimo skupocjeni namještaj od našeg drveta. To radimo i sa uljem. Prodajemo ga po cijeni od 1.500 do 3.000 eura, a proizvođač proizvoda od ulja zaradi čak i pola miliona KM po kilogramu ulja na proizvodima koje od njega napravi”, objašnjavaju proizvođači smilja u Hercegovini.
10 komentara
Odakle informacija koliko zaradi onaj koji od ulja pravi proizvode i da li je to zarada ili bruto promet.
Za sapun uz cmilje trebaju idruge komponente, proizvodni pogon, laboratoriji, radnici.
Ma po običaju pišete gluposti.
Kako netko može očekivati da mu se u prvoj berbi vrati kompletan ulog. Pa to je suludo.
Znači ostalih šest godina sve čista zarada. pa gdje ima takvog posla.
Budite sretni ako bude pola pola. Pola Vama a pola troškovi, a i to je van realnog.
Na uloženo dobiti još toliko kroz 7 godina je takođe OK.
Ova cmiljomanija mi već ide na živce. Ništa provjereno, i stručno dokazano, samo rekla kazala.
Čuj od litre ulja od cmilja pola miliona KM zarade. Vi niste stvarno normalni. Pa ni kilogram čistog zlata ne vrijedi toliko.
Provjerio na berzi.
Cijena poluge čistog zlata od 1000 grama je cca 285 tisuća kuna. to je negdje oko 75 tisuća maraka.
Ako od zlata proizvedete nakit možete uzeti možda duplo toliko,
a od kila ulja od cmilja koje košta cca 3-4 tisuće KM možete zaradito pola milijuna KM.
Ma dajte – ko je ovdje LUD.
Još jedan članak koji nema veze sa zdravim razumom. Povrat na uloženo sredstva ako je u roku od pet godina to je dobro. A ovo o sapunu : pa ljudino pravi sapun i zaradi pola miliona maraka na litri ulja. Ne budi ti glup kao ovi ostali što izvoze ulje.
Ja znam jednu firmu koja zaradi milione proizvodeći sapun, bez ijedne marke uložene u cmilje.
Pišete gluposti………
Ali da je pameti pa napravit kozmetički brend, pa novaca za uložit u proizvodnju i marketing i sve to progurat na svjetsko tržište…….eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee
bilo bi para
Čuli ste za novostvorenu vrijednost 🙂
Ja neki dan kupio kondome sa mirisom smilja na njima pše Hercegovina Vest miriše cila kuća odnji
Cmilje ili duhan? Naravno duhan je puno isplativiji. Na dvi tisuce duhana se uzme min 1800km. ali bas minimalno. Na dvi tisuce cmilja,jedva ali jedva 400-500 maraka. moze li mi neko odgovorit gdje je nestalo 1300 maraka razlike. Iz ovog primjera vidimo jasno ogromnu razliku u zaradi,izmedju duhana i cmilja. Ako neko insistira,dokazat cu to i na jednostavniji nacin. Dakle,ko sadi cmilje i stalno ga okopaje,a,je. Kad bude pociva neka malo razmisli sta je posadio,i koliko dnevnica je utrosio.
Duhan more bit na tavanu cjelu vjecnost,cmilje odma goni. U duhan sve zivo od otrova mozes zalivat,polivat,gnjojit… Cik probaj u cmilje,ako smijes. Zato,pamet u glavu,Dolje cmilje.
Jesili ti majstore radio ikad o duvanu.ili
Kratki osvrt na par citata iz članka:
1) “brojne kemikalije koje su potrebne smilju…”
Smilju nisu potrebne nikakve kemikalije, a korištenje istih je potpuni promašaj jer ulje iz tako uzgojenog smilja se ne može prodati, pa prema tome ne vrijedi ništa. Gđa Dangubić glumi velikog stručnjaka, a u proizvodnju i preradu smilja se razumije otprilike kao tele u kantar.
2) “proizvođač proizvoda od ulja zaradi čak i pola miliona KM po kilogramu ulja”
Oni koji daju ovakve izjave su ne samo neozbiljni nego i vrlo zlonamjerni. Ovakvie i slične izjave o smilju su dovele brojne ljude do srljanja u investicije koje se vrlo teško mogu isplatiti (npr. nerezonska prekopavanja brda). Pola milijuna maraka se ne može zaraditi niti od prodaje kokaina na Manhattanu.
3) “prodajemo ulje po cijeni od 1.500 do 3.000 eura”
Cijena eteričnog ulja od smilja se na tržištu kreće u rasponu od 1.650 – 1850 eur po kilogramu i to su povijesno najviše zabilježene cijene. Ovo se može vrlo jednostavno provjeriti putem web trgovina alibaba i e-bay. Dakle, raspon od najniže do najviše cijene je cca 15%, što je svojstveno za proizvode ovog tipa. Samo neupućen i naivan novinar može napisati ovakve gluposti.