Uzgajivači smilja i malina pred odlučujućom sezonom, a država tek treba početi raditi

Maline i smilje dvije su poljoprivredne kulture koje su okupirale tisuće onih željnih rada u poljoprivredi i pristojnih zarada. Nakon početne euforije uslijedilo je otrežnjenje predstavljeno padom cijena uzrokovanim porastom ponude, ali i lošiji urod. Upućeni u problematiku traževiše strpljenja i aktivniju ulogu države.

Nihad Imširović, predsjednik Upravnoga odbora Zemljoradničke zadruge “Malinar” kaže da bi ova godina mogla biti odlučujuća za većinu proizvođača ovoga bobičastoga voća.

Imam iskustva u ovom poslu jer se uzgojem malina bavim još od 2004. godine pa mogu kazati da je trenutna situacija zabrinjavajuća, posebno kad se usporedi s onim što je bilo prije dvije ili tri godine. Uspjeh često ovisi i od otkupljivača s kojim se trenutno radi, tako da cijelu situaciju nije najjednostavnije analizirati, kaže nam Imširović.

Ozbiljan problem bio je izlazak sarajevskoga Klasa iz posla, a cijene na svjetskim tržištimaodredile su poziciju i naših uzgajivača malina, piše Klix.ba.

Cijena je pala zbog stanja u Poljskoj, Srbiji i drugim zemljama koje proizvode velike količine i time obaraju cijenu. Naši “hladnjačari” onda se ne mogu nositi s tim cijenama. Ono što su 2016. otkupili po jednim cijenama nisu mogli prodati po željenim. Zbog toga su u narednoj godini oborili cijene pa se malina otkupljivala po 1,80 KM ili 2 KM, rekao je Imširović.

Zeničko-dobojska županija za poticaje uzgoja malina u prošloj je godini izdvojila milijun KM, a najava koja zabrinjava uzgajivače je da bi taj iznos ove godine mogao biti manji, time i ugroziti rezultate iz ove godine.

Zbog cijene, ali i manjega uroda, već je odustalo 30 posto uzgajivača. Pregovori s “hladnjačarima” su i dalje u tijeku, ali naša zadruga ima skoro osiguran cjelokupan plasman. Ipak, zabrinjavajuće su informacije s europskoga tržišta malina. Bojimo se obaranja cijene. Ako ova sezona bude loša, sve dalje je upitno. Ostat će samo oni koji proizvode velike količine pa na tu masu koliko-toliko mogu pokriti pad cijene, kaže Imširović, navodeći da je optimalna cijenaza naše proizvođače 2,50 KM.

Sličan, ako ne isti narativ može se iskoristiti za opis stanja u drugom dijelu Bosne i Hercegovine, onom južnom, za uzgajivače smilja. Visoke otkupne cijene privukle su mnoge, a Hercegovinaje za dvije ili tri godine izrasla u najvećega proizvođača ove vrijedne biljke. Porast ponude uz još neke razloge oborio je cijene, a mnoge već otjerao iz ovoga do jučer obećavajućega posla.

Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskoga fakulteta iz Mostara za Klix.ba navodi da su iz posla sa smiljem već otpali oni koji, nažalost, nisu imali strpljenja.

Ova je godina vrlo bitna za proizvođače i prerađivače smilja, a ključne su naredne dvije ili tri. Već su iz biznisa sa smiljem otpali oni koji nisu imali strpljenja i koji su mislili da se u poljoprivredi može postati bogatim za nekoliko godina. Vjerujem i dalje u “projekt smilje” i očekujem da će otkupna cijena ove godine ići naviše, kaže profesor Džubur.

Realno je da u konačnici ta cijena bude do 2,50 KM, što je dvostruko manje od 5, koliko je bilo prije dvije godine.

Ipak, više je od mizerne 1 KM iz prošle godine. Bit će i bolje kada država počne raditi svoj posaou podršci proizvodnje i promociji izvoza ulja, zaključio je Ahmed Džubur.