Što je stariji, Zavičajni klub Širokobriježana sve je aktivniji i okuplja više onih koji su napustili rodni grad te se skrasili u glavnom gradu Hrvatske. Nakon nedavne dobrotvorne večeri na kojoj se okupilo 400-tinjak Širokobriježana i prijatelja u hotelu Westin kako bi prikupili dio novca za obnovu briješke crkve, prepuna je u petak bila i velika dvorana Globus na Velesajmu na tradicionalnom druženju koje već 25 godina organizira Zavičajni klub. U dobroj hercegovačkoj hrani i vinu te uz pjesmu Širokobrijeških duka cijelom salom orilo se ‘Ne dam te nikom majko, Hercegovino’ te brojne druge pjesme i gange koje su okupljene prisjetile na rodni kraj, piše Večernji list BiH.
Ponosni Hercegovci
‘Hvala tebi, Hercegovko majko, što si mi toliko srce dala. Volim ljude, volim rodnu grudu, u njega je Slavonija stala’. Tim stihovima svojim Širokobriježaima obratio se Božo Galić, dugogodišnji vukovarsko-srijemski župan, podrijetlom iz Crnih Lokava. Iako nije zagrebački Širokobriježanin, rado se pridružio starim prijateljima jer je poput većine okupljenih i njegova obitelj rodnu grudu napustila u potrazi za boljim životom.
– Odem u Široki barem triput godišnje. Ondje mi je dio obitelji, brojni prijatelji i uvijek mi se drago ondje vratiti iako sam odselio kad sam imao samo tri godine – kazao je Galić dodavši da je svojim zavičajnim prijateljima donio pozdrave od slavonskih Hercegovaca.
Domaćin večeri Zdenko Kraljević, predsjednik Zavičajnog kluba, rekao je da nije poznato koliko Širokobriježana živi u Zagrebu, no da je trend doseljavanja pao, što zbog ostanka u rodnom gradu, što zbog ponovnog iseljavanja u daleki svijet.
– Većinom je riječ o studentima od kojih se pola nakon diplome vrati kući, dok ih pola ostaje u Zagrebu ili idu dalje na Zapad – ispričao je Kraljević. Dodao je da je cilj druženja Širokobriježana da se svake godine okupe kako bi očuvali povezanost te da se susretnu ljudi koji se inače ne bi vidjeli.
– Prvo ovakvo okupljanje održano je početkom 90-ih i od tada se već 25 godina sastajemo, a odaziv je i dalje na zavidnoj razini. Svima nama, kao članovima ove zajednice, upravo je to najveći poticaj da ustrajemo u zajedničkom radu jer ovdje istovremeno okupljamo mladost i mudrost, tradiciju i običaje kroz glazbu i ples, ispričao je Kraljević.
Osim samog okupljanja, Klub je i baza iz koje su potekle brojne humanitarne akcije prema zajednici ili pojedincima, a iz njega se razvila i Humanitarna udruga “Fra Mladen Hrkać” koja u Zagrebu dočekuje, pruža smještaj i pomaže svim Širokobriježanima, ali i potrebitima iz cijele BiH i Hrvatske kada ih bolest natjera da pomoć moraju potražiti u zagrebačkim bolnicama.
Uz Širokobriježane svih dobi druženje su uveličali i gradonačelnici Širokog Miro Kraljević i Zagreba Milan Bandić, zagrebački pročelnik za kulturu Ivica Lovrić te generali Zlatan Mijo Jelić i Stanko Sopta, umirovljeni brigadir i nekadašnji zapovjednik 1. gardijske brigade Tigrovi Božo Kožul i brojni drugi.
– U današnjem vremenu trke dobro je ponekad organizirati ovakve susrete da se ljudi druže, a dobro je i da se ovi ljudi koji su davno otišli polako vraćaju u zavičaj, a to rade i njihova djeca – ispričao je gradonačelnik Širokog Brijega Miro Kraljević. Napomenuo je da Široki sa svojim selima broji nešto manje od 30 tisuća žitelja, no da se nagađa da ih je još toliko rasuto po cijelom svijetu
Obnova crkve
U svom gustom rasporedu vremena za posjet svojim prijateljima našao je i Milan Bandić. Pohvalio se da mu je ovo 16. put da je na večeri Širokobriježana, odnosno da se odazvao svaki put od kako je na dužnosti čelnika metropole.
– Drago mi je da ima Širokobriježana u Zagrebu, no nemojte dopustiti da vas više bude ovdje nego u Širokom Brigu – naglasio je Bandić istaknuvši da je Zagreb satkan od stanovnika iz cijele Hrvatske i BiH i da je upravo ta šarolikost najveća vrijednost metropole. Povezanost Širokobriježana sa svojim fratrima vidjela se i na večeri na koju su stigli gvardijan širokobriješkog samostana fra Tomislav Puljić i fra Draženko Tomić, gvardijan franjevačkog samostana u Dubravi.
– Čovjek bez zavičaja je kao stablo bez korijena koje vene i ugiba. Tako se i ljudi ako zaborave svoj zavičaj i temelj malo-pomalo gube i zalutaju. Zato i mi fratri dajemo potporu ovim ljudima da ovdje u Zagrebu očuvaju bliskost i povezanost koju su gradili dolje u Hercegovini – kazao je fra Tomislav Puljić. S obzirom da je u tijeku velika obnova širokobriješke crkve koja je ušla u 110 godinu, napomenuo je da vjeruje da će se renovacija dovršiti do 2020., do kada će crkveni kompleks biti bogatiji i za knjižnicu, muzej i spomen-prostor na franjevce ubijene 1945. godine. *
VL
