Cijene proizvoda često su predmet rasprava među potrošačima, pogotovo kada se radi o razlikama između susjednih zemalja. Ovih dana u središtu pažnje našla se tvrtka Violeta, poznati proizvođač higijenskih proizvoda iz Bosne i Hercegovine, nakon što je splitski SDP-ovac Davor Matijević otvoreno prozvao tvrtku zbog, kako tvrdi, značajno viših cijena njihovih proizvoda u Hrvatskoj u odnosu na BiH.
Matijević je uputio otvoreno pismo Violeti tražeći objašnjenje zašto su isti proizvodi osjetno skuplji u Hrvatskoj nego u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da se proizvode upravo u BiH. Njegov istup izazvao je brojne reakcije u javnosti, a tvrtka Violeta odlučila je odgovoriti i pojasniti razloge koji, prema njihovim tvrdnjama, utječu na formiranje cijena, piše Slobodna Dalmacija.
Šta kažu iz Violete?
Tvrtka Violeta odgovorila je na upit Davora Matijevića.
Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:
“Svjesni smo interesa javnosti vezano za razlike u cijenama proizvoda na susjednim tržištima.
Kao kompanija uvijek nastojimo osigurati transparentnost i pošten pristup prema potrošačima, a cjenovna politika je dio složenog ekonomskog okruženja u kojem poslujemo.
Razlike u cijenama izmedu tržišta rezultat su više čimbenika, uključujući:
- Različite porezne i regulatorne obveze – na tržištu gdje su naši proizvodi skuplji, PDV je za +47 posto viši u odnosu na BiH u većini ovih kategorija, što direktno utječe na cijenu.
- Troškovi rada – najznačajniji trošak u poslovanju su plaće radnika, gdje je prosječna plaća konkretno za 89 posto veća u Hrvatskoj negoli u BiH, što dodatno utječe na operativne troškove.
- Distribucija i logistika – kako su prikazani artikli proizvedeni u BiH, troškovi uvoza, skladištenja i distribucije variraju od zemlje do zemlje, ovisno o lokalnim ekonomskim propisima. Samo su troškovi energije u HR veći za +175 posto u odnosu na BiH, dok su troškovi transporta do glavnih gradova (gdje se nalazi većina skladišta trgovaca) veći za čak 122 posto.
Naš cilj je zadržati dosljednu kvalitetu proizvoda, koja će biti jednaka za sve naše potrošače te omogućiti kontinuiranu dostupnost proizvoda, pri čemu se trudimo održati konkurentne cijene, sukladno lokalnim ekonomskim uvjetima. Razlike u cijenama nisu rezultat diskriminacije potrošača, već odražavaju realne troškove poslovanja na svakom pojedinačnom tržištu. Prema tome, hrvatsko tržište je i za nas jedno od najizazovnijih tržišta na kojem poslujemo zbog svih gore navedenih čimbenika.
Nastavit ćemo slušati povratne informacije potrošača i tražimo načine kako ponuditi najbolju moguću vrijednost, uz očuvanje visoke kvalitete, po čemu smo i prepoznati u cijeloj regiji, poručili su iz tvrtke Violeta.
Matijević nije zadovoljan: ”Opravdanja nema!”
Iako je Violeta ponudila detaljno objašnjenje, Matijević tvrdi da argumenti nisu dovoljni te je uputio novo pismo s konkretnim brojkama koje, kako ističe, pobijaju tvrdnje tvrtke.
”Nema opravdanja da su isti proizvodi, proizvedeni u BiH, u Hrvatskoj skuplji za toliki postotak. Razumijem razlike u PDV-u, ali kada se svi troškovi uzmu u obzir, i dalje ne vidim realno objašnjenje za toliku razliku u cijeni. Potrošači u Hrvatskoj zaslužuju pošten tretman”, naglasio je Matijević.
Dodao je da će nastaviti tražiti dodatna pojašnjenja i da bi se trgovci trebali transparentnije odnositi prema potrošačima.
Širi kontekst: Razlike u cijenama između BiH i Hrvatske
Ova polemika otvara širu temu koja je često predmet rasprava u javnosti – razlike u cijenama između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, posebno kada su u pitanju proizvodi koji se proizvode u BiH, a prodaju na oba tržišta.
Mnogi potrošači u BiH već godinama primjećuju slične situacije s drugim brendovima, gdje su pojedini proizvodi jeftiniji u BiH nego u Hrvatskoj, unatoč tome što se proizvode u istim tvornicama. S druge strane, postoje i primjeri gdje su određeni proizvodi jeftiniji u Hrvatskoj nego u BiH, što pokazuje da tržišne dinamike ovise o mnogo faktora, uključujući trgovačke politike, strategije brendova i konkurenciju.
Rasprava o cijenama u regiji ostaje aktualna tema, a pitanje koje mnogi potrošači postavljaju i dalje stoji – jesu li ovakve razlike opravdane?