Vlasniku ‘Violete‘ u Hrvatskoj zaglavila investicija teška dvadeset milijuna eura, i to zbog općine Baška Voda koja nema urbanistički plan

Još prošle godine u siječnju je Petar Ćorluka, vlasnik “Violete”, regionalno najjače tvrtke u proizvodnji higijenskih potrepština, postao vlasnik hotela “Hrvatska”, a “friško” je ovaj poduzetnik iz BiH preko tvrtke “Marea alta” kupio i turističko naselje “Urania”.

– S kupnjom “Uranije” smo iznimno zadovoljni, radi se o velikom kompleksu, a što ćemo tu graditi, mogu samo reći – ono što bude u skladu s urbanističkim planom – komentirao je Ćorluka.

Iako je prošle godine, odmah nakon kupnje, najavljivao kako će čim prije krenuti natječaj za izradu, odnosno odabir najboljeg idejnog rješenja, te potom i obnova i proširenje hotela “Hrvatska”, realizacija je još daleko. U prvotnim je planovima čak bilo zamišljeno da se rekonstrukcija okonča do kraja ove godine. S koronom ili bez korone, od toga nema ništa, no ne zbog toga što se Ćorluka predomislio, jer u protivnom ne bi ulagao u susjedni turistički objekt “Uraniju”. Riječ je o nečemu drugom, piše Slobodna Dalmacija.

PIŠITE NAM…

– Idejno rješenje smo usvojili, ali administracija je, nažalost, spora. Realizacija usvojenog idejnog rješenja rekonstrukcije hotela “Hrvatska” je “na čekanju” jer su nadležna tijela odlučila da za planiranu rekonstrukciju i proširenje objekta Općina Baška Voda treba izraditi urbanistički plan uređenja. Zahtjev za donošenje odluke o izradi urbanističkog plana za predmetni obuhvat poslali smo Općini Baška Voda inicijalno u veljači 2019., a nakon toga ponovno u dva navrata, ali iz nama nepoznatih razloga procedura za izradu UPU-a još nije pokrenuta. Ipak, ne želimo započeti s radovima bez valjanog odobrenja nadležnih organa – objašnjava Ćorluka, kojega smo pitali je li dobio obrazloženje od Općine Baška Voda.

– Još uvijek čekamo konkretan odgovor i upute lokalne administracije. Mi želimo da to bude pismenim putem i da bude transparentno, i u svemu ćemo se prilagoditi pravilima. Čim lokalna zajednica usvoji urbanistički plan uređenja i dobijemo dozvolu za gradnju, budite sigurni da odmah krećemo s realizacijom ovog projekta vrijednog oko 20 milijuna eura, te i podizanje hotela “Hrvatska” na 4 zvjezdice. Strpljivi smo, i poštujemo pravila i sredinu u koju smo došli. Imamo dosta posla i investiramo naše vrijeme i sredstva prvenstveno u rad “Violete”, koja već ima 1200 zaposlenih. Istražujemo mogućnosti i u drugim proizvodnim djelatnostima koje su primarni fokus rada grupe “Violeta” – veli Ćorluka, koji je odnedavno ušao i u prehrambenu industriju kupnjom tvornice “Lasta Čapljina”.

IMA NESTRPLJIVIH

– Na tom primjeru je vidljivo koliko lokalna zajednica može pomoći investitoru u realizaciji njegovog nauma. Prije pola godine tamo smo krenuli u rekonstrukciju cjelokupnog kompleksa stare tvornice, na objektu površine oko 14.000 četvornih metara, i do početka sljedeće godine trebali bi krenuti s radom – navodi Ćorluka.

Svjestan je da neki investitori u ovakvoj nenaklonjenoj im klimi nisu spremni čekati nego krenu u realizaciju, pa poslije imaju potrebu “pogurati”, te na koncu izražavaju nezadovoljstvo dinamikom realizacije.

– Ako to nije i interes lokalne zajednice, onda sve skupa nema smisla. Iz tog razloga ni s “Uranijom” nećemo krenuti u bilo što dok ne vidimo što je moguće u skladu s prostornim planom. Radi se ono što je moguće, a možda ne nužno ono što želimo – objašnjava Ćorluka te dodaje: – Ne možemo se baviti ni politikom, ni urbanizmom, ni administracijom. Radimo svoj posao profesionalno, imamo transparentnu poslovnu komunikaciju i idemo tamo gdje smo dobrodošli.

Roščić: Nismo dopustili povećanje kapaciteta ‘Hrvatske‘ – jer naš kanalizacijski sustav to ne bi podnio

Josko Roščić, načelnik općine Baška Voda, kaže kako je investitoru Ćorluki prije nekih osam-devet mjeseci Općinsko vijeće uputilo dopis u kojem ga obavještava kako nisu spremni ići na povećanje kapaciteta, nego isključivo na povećanje standarda hotela.

– Baška Voda ima ograničene kapacitete u smislu kanalizacijskog sustava koji nije dostatan. Mi znamo koji su kapaciteti vode, odvodnje i plaže, pa se njegov projekt nije mogao prihvatiti. Ako će renovirati “Hrvatsku” u postojećim gabaritima, može čak i proširenje balkona – rezolutno će Roščić, načelnik općine na čijem je području, s druge strane, tijekom proteklih godina, izgrađen nemali broj stambenih zgrada.

Biloševac u Makarskoj – ljubazni su, ali sve to traje predugo…

Podsjetit ćemo da je Ćorluka vlasnik 30.000 četvornih metara na Biloševcu u Makarskoj, gdje je namjeravao graditi hotel visoke kategorije (pet zvjezdica).

– Mi smo 2016. podnijeli zahtjev za gradnju, dakle prije investicija u Baškoj Vodi. Posljednje što su mi rekli jest da tamo mogu sada graditi kamp, na što sam rekao da može i kamp, ako je to u interesu lokalne zajednice – veli Ćorluka.

Naime, ljetos je Izmjenama i dopunama Prostornog plana grada Makarske usvojen i Urbanistički plan uređenja zone Biloševac 4, gdje je na više od 70 tisuća metara četvornih predviđeno 1000 ležaja, odnosno 333 smještajne jedinice. U donedavnom Prostornom planu Makarske do sada su bile dvije namjene, T1 i T3, no sada je sve zona koja predviđa kampove.

Postavlja se pitanje zašto je Ćorluka ostao “kratkih rukava” po novom planu, iako je njegov projekt isprva pozdravljen, a i ozbiljnog investitora u hotelske kapacitete koji bi razinu destinacije digao na višu razinu je teško naći, za razliku od građevinskih investitora. Iz Grada Makarske doznajemo da sukladno važećem planu Splitsko-dalmatinske županije Ministarstvo graditeljstva nije dopustilo Makarskoj planiranje hotela za Ćorluku.

– U postupku izmjena županijskog plana Grad je zatražio izmjenu u tom pogledu, te Ćorluka čeka usvajanje tog plana – doznajemo iz Odsjeka za prostorno uređenje.

Sam Ćorluka komunikaciju s Gradom ocjenjuje solidnom.

– Ljubazni su, ali, nažalost administrativni postupci traju predugo – veli naš sugovornik, koji trenutačno raspolaže s dva turistička objekta i iznimno velikim zemljištem, također za turističku namjenu, no realizacija svega toga, kako se čini, još je uvijek na dugom štapu. Iako se već godinama u političkim floskulama proklamira hotelski smještaj kao generator razvoja cijele destinacije, u praksi je to, kao što se uostalom vidi, tek mrtvo slovo na papiru.