Bivši veleposlanik BiH u Italiji i Vatikanu Širokobriježanin Vlatko Kraljević u intervjuu za Dnevnik.ba govori o značaju posjeta pape Franje našoj zemlji.
Papa Franjo će biti drugi papa koji će kročiti na bosanskohercegovačko tlo. Duhovni poglavar Rimokatoličke crkve će 6. lipnja 2015. doći u Sarajevo kako bi ohrabrio katoličke vjernike i propovijedao mir i međureligijski dijalog u našoj zemlji.
Više o samom karakteru papina posjeta Bosni i Hercegovini i porukama koje nosi razgovarali smo s Vlatkom Kraljevićem, profesorom francuskog i latinskog jezika, koji je osam godina kao predstavnik Bosne i Hercegovine proveo na veleposlaničkim pozicijama u Rimu, četiri kao veleposlanik u Italiji, a četiri u Vatikanu.
Kao bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici, kakav je karakter najavljenog posjeta pape Franje Bosni i Hercegovini?
Papa Franjo ne dolazi u Bosnu i Hercegovinu kao šef države-grada Vatikana, nego kao duhovni poglavar Rimokatoličke crkve. Prema tome, ovo neće biti državni nego pastoralni posjet s ciljem promocije mira i poticanja građana ove zemlje na međusobno razumijevanje, poštovanje, zajedništvo i – kako reče sam papa prigodom najave dolaska – na bratstvo. To će biti temeljna poruka pape Franje. Naravno, bit će ovo i ohrabrenje bh. katolicima da ostanu tu, u svojoj zemlji i u svojoj vjeri.
Tko bira i kako se određuje koju državu će papa posjetiti?
Kao vrhovni poglavar i Crkve i države, naravno da definitivnu odluku donosi papa, ali tome prethode duge i temeljite procjene i analize, jer vatikanska diplomacija s tisućljetnim iskustvom nikada ne žuri. U prvom redu, procjene se vrše u Tajništvu za odnose s državama (Ministarstvo vanjskih poslova). Pri odluci o izboru vrlo značajnu ulogu imaju hijerarhije lokalnih crkava. Naime, papa se neće odlučiti za posjet jednoj zemlji ako domaći biskupi ne iskažu želju i potrebu za njegovom vizitom. Pored toga, posjeta nema ako i državni vrh ne uputi papi službeni poziv.
Zašto je papa odlučio posjetiti baš našu zemlju prije nekih, pa i susjednih, država s mnogo većim brojem katolika?
Naravno da to nije slučajno. Kao odgovor ovdje treba napomenuti kako pri Svetoj Stolici, pored desetine dikasterija (ministarstava i vijeća), djeluje Papinsko vijeće za odnose s drugim religijama. Pošto Sveta Stolica cijeni da su od izuzetne važnosti odnosi kršćana i muslimana, pri ovom Vijeću – prije nekoliko godina – osnovan je poseban Ured za odnose s islamom. Njegova je zadaća činiti sve kako bi se odnosi između ove dvije svjetske religije podignuli na što višu razinu, jer od tih odnosa umnogome ovisi mir u svijetu, pa i budućnost ljudskoga roda.
Kako je Bosna i Hercegovina i multireligijska (i polietnička) država s velikim postotkom muslimana, Sveta Stolica ju kao takvu želi sačuvati kako bi mogla biti država uzor i model za države budućnosti. Jer, vrijeme „etnički čistih” država je prošlo, globalizacija potiče migracijske procese, a njihova posljedica će biti mixtum-državne zajednice u etničkom i religijskom smislu. Eto, zato papa Franjo želi, i na tome radi, da odnose među etnosima našeg naroda vrati na što viši stupanj zajedništva i bratstva u skladu s Kristovim naukom i našom tradicijom.
Ovakav pristup Bosni i Hercegovini i nije nov. Papa Ivan Pavao II. devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je opstanak ove države bio upitan, stalno je naglašavao, tražio i sve poduzimao da se Bosna i Hercegovina sačuva jer je ova zemlja za njega bila društvo za ugled. O tome mogu i sam svjedočiti jer je papa Karol Józef Wojtyła svoju brigu za Bosnu i Hercegovinu puno puta ponavljao pri našim brojnim susretima, a u svom pontifikatu je 164 puta vapio da se Bosni i Hercegovini pomogne. Sveta Stolica ni ubuduće neće odustati od čvrste namjere da Bosni i Hercegovini pomogne vratiti one općeljudske vrijednosti koje je kroz povijest imala. Zato je papa Franjo početkom lipnja tu…
Pokojni, sada već sveti, papa Ivan Pavao II. dva puta je bio u Bosni (1997. u Sarajevu, a 2003. u Banjaluci), a Hercegovinu i Mostar nije posjetio, makar najveći dio bh. katolika živi na ovom prostoru. Zašto?
Mislim da je odgovor na ovo pitanje najbolje tražiti od onih koji su postavili golemi križ na Humu ili izgradili stometarski zvonik franjevačke crkve.
Hoće li tijekom papinog boravka, možda, biti riječi o Gospinim ukazanjima u Međugorju?
Ne. Međugorje sigurno neće biti tema ni ovog niti bilo kojeg službenog posjeta, jer je to unutarcrkveno pitanje.
(Dnevnik.ba)