Kad cesta iza Manastira u Žitomisliću zavije uz Neretvu i nepregledne vinograde, pod brdom, skriven u hladovini, smješten je ”Baš mali podrum”.
Upravo tamo je Zoran Gačić dao intervju za portal Manager.ba. Gačić je profesor termodinamike, koji je svoj život posvetio znanosti, ali i vinarstvu.
Od Sokola do Bordeauxa i vina
Zoran Gačić, rođen 1960. u Mostaru, ponosno ističe kako su ga po rođenju odnijeli u obiteljsku kuću u Žitomislić, rodno mjesto Gačića. Nakon što je završio Strojarski fakultet, radio je na proizvodnji helikoptera u mostarskom Sokolu. No, ljubav prema vinu pratila ga je kroz cijeli život.
”U obiteljskoj kući uvijek smo imali mali podrum za vino i rakiju, ne za prodaju, već za vlastite potrebe. To je uobičajeno za prosječnu hercegovačku obitelj – loza, maslina, šipak i smokva su nam dani od Boga”, kaže Gačić.
Tijekom stručnog usavršavanja boravio je u Bordeauxu, gdje je završio školu ocjenjivanja vina.
”Htio sam unaprijediti svoj francuski, a usput se još više zaljubio u vinarstvo”, prisjeća se.
Teški počeci i povratak vinima
Rat ga je zatekao u drugoj državi, s obitelji i tek 200 maraka u džepu. Počeo je predavati termodinamiku u srednjoj školi, upisao doktorat, ali i srednju poljoprivrednu školu, smjer vinogradarstvo.
”Kako smo shvatili da nam vinogradarstvo leži, odlučio sam uložiti više – sebe, vremena, energije i novca”, objašnjava.
”Naše vino je imalo svoju prepoznatljivu dušu, ono što vinari nazivaju terroir.”
Terroir – duša vina
”Terroir nije samo tlo i klima, to je i čovjek koji se brine o vinogradu. Možemo imati istu lozu, iste uvjete, ali naša vina nikad neće biti ista, jer svatko u vino unosi dio sebe”, kaže Gačić.
Gačić je i ocjenjivač vina, no tvrdi da sukoba interesa nema.
”Nikada ne ocjenjujem svoja vina niti ona s festivala na koje ih šaljem. Vina su kodirana i ocjenjuju ih povjerenstva, tako da je nemoguće namještanje.”
Dodaje i da školovani ocjenjivač vina mnogo više može pomoći proizvođaču nego obrnuto.
”Somelijeri prepoznaju i ističu vrline, ali i uočavaju mane vina koje vinar možda ne bi primijetio.”
Vinski svijet Hercegovine nekad i danas
”Hercegovina je oduvijek imala izvrsno grožđe, ali vina su nekad bila lošija. Prije su dominirali veliki kombinati koji su težili kvantiteti, a ne kvaliteti. Danas su vinari shvatili da bez znanja, ulaganja i stalne edukacije nema uspjeha. Rezultat su medalje, samo na posljednjem Decanteru Hercegovina je osvojila 19 odličja.”
”Svako vino ima oca – trs, majku – zemlju i sudbinu – sunce. Nema dobrog vina bez dobrog grožđa”, kaže Gačić.
Naglašava kako mladi danas nemaju strpljenja za vinogradarstvo.
”Vino nije brza zarada. Tek u sedmoj godini vinograd daje puni rod, a pravo vino se čeka godinama. Zato vinograd ne traži gospodara, već slugu.”
Je li vino unosan posao?
”Vino je najunosniji biznis u mom životu”, priznaje Gačić, ali upozorava da se mnogi vinari podcjenjuju.
”Prodavati vino u bidonima za pet-šest maraka je pogrešno. Grožđe je na tržištu jeftinije od smokve, a zahtijeva neusporedivo više rada. Vinari trebaju vrednovati svoj trud i proizvod.”
Za Gačića, vino nije samo posao, već način života.
”Vinska kultura ne mjeri se litrama popijenog vina, već znanjem o vinogorjima, sortama, tehnologiji, kupaži i uparivanju vina s hranom. Vino je poezija zarobljena u jednoj kapljici”, kaže na kraju razgovora.
7 komentara
Kiseline u zemlji im sigurno ne fali. Možda je to razlog ..
Zato sto se kemijska tehnologija razvila. Moze se napraviti vino bez zrna grozdja.
a koja hercegovina ? ona južna da
podneblje posušja i gore prema duvnu neće nikad biti vinogradarski kraj jer su gore dosta hladnije noći i zna jako često biti kasni mraz odnosno suhi led a to nikako ne pogoduje vinovoj lozi
0 jesi pametan pravi herc.
Kako ima vinograd u Duvnu na Eminovu Selu i u Mokronogom..Sve plakete i nagrade su osvojili i bili prvi sa svojim vinima..Jer naprave vina onoliko koliko imaju groždja i to je to…U Hercegovini od sto kila grozdja oce milion litara vina i plus rakije još..Mišaju neme šta ne dodaju u badanj.
Daju li ovi ilegalni otpadi po brdima imalo arome ili samo na kiselini?
Jeli iko pravio studiju utjecaja na okoliš za tvornice. Ima li to imalo utjecaja?