Članovi Odbora za obrazovanje, znanost, kulturu i sport Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH potvrdili su za Fenu da će kroz zakonske okvire nastojati osigurati mehanizme da se prepozna svaka lažna diploma.
Zato će zatražiti sastanak koordinacijskog tijela kantonalnih ministarstava obrazovanja kako bi pod monitoringom i uz stručnu pomoć resornog ministarstva provjere vjerodostojnosti diploma bile izvršene u svim kantonima u Federaciji.
Suučesnici šutnjom
”Ostvarit ćemo potrebnu suradnju s Federalnim ministarstvom obrazovanja koje je već pokrenulo aktivnost revizije diploma uposlenih u federalnim organima uprave, agencijama, zavodima, direkcijama i drugim tijelima kako bi sinkronizirano pokrenuli i proveli postupak revizije. Pokrenut ćemo i postupak provjere stručne spreme izabranih zastupnika Zastupničkog doma te ukoliko u bazi podataka imamo i podatke i diplome ranijih saziva doma iste obuhvatiti revizijom”, izjavio je za Fenu predsjednik Odbora i profesor obrane i sigurnosti Dževad Adžem (DF-GS).
Smatra da je u oblasti obrazovanja sve izraženiji proces otvaranja visokoškolskih ustanova i to na način da ”kantonalna ministarstva obrazovanja sudjeluju u ovim aktivnostima i da se u tim postupcima zaobilaze zakoni i propisi koji uređuju ovu oblast”.
”Svjedoci smo ovog procesa koji traje godinama, tako da smo šutnjom djelomično i suučesnici. Kupovina lažnih diploma obezvrjeđuje svaku profesiju i stvara ‘visokoobrazovani’ kadar koji je neupotrebljiv, a ‘ima prednost’ pri zapošljavanju”, istaknula je članica Odbora, specijalista ginekologije i akušerstva Faika – Mujanović Glamočanin (SBBBiH).
Pored potrebne revizije naglašava da se moraju poduzeti i adekvatne mjere da se kupljene diplome proglase nevažećim i kazne prodavači i kupci.
Erozija obrazovanja
”Od takvih ljudi koji ne cijene struku ni znanje potrebno je zaštiti sve djelatnike u sistemu obrazovanja. U tom cilju sačekat ćemo rezultate analize aktualnog stanja, što je zatražila Vlada Federacije, a zatim uvesti zakonitosti kako bi se u Federaciji spriječilo izdavanje sumnjivih diploma”, kaže član Odbora, doktor pedagoških znanosti Rahim Gadžić (SDA).
Nakon postupka provjere vjerodostojnosti uvjeren je da će se ništavnim staviti sve što je nelegalno stečeno prodajom i kupovinom diploma.
Svjedoci smo ovog procesa koji traje godinama, tako da smo šutnjom djelomično i suučesnici. Kupovina lažnih diploma obezvrjeđuje svaku profesiju i stvara ‘visokoobrazovani’ kadar koji je neupotrebljiv, a ‘ima prednost’ pri zapošljavanju
”Taj problem postaje još veći kada to čine sveučilišta – moderne građevine, izvanredno opremljeni prostori za izvođenja nastave, luksuzna auta, jahte samo su neki od jasno prepoznatljivih simbola privatnih sveučilišta i njihovih vlasnika. Logično se postavlja pitanje, zašto to ne vide oni koji bi trebali vidjeti, županijski vlastodršci, zašto ne vidi Uprava za indirektno oporezivanje, Porezna uprava, nadležne inspekcije na razini entiteta i kantona. Ako naprijed spomenuti ne vide ili vide, ali ništa ne čine da spriječe eroziju obrazovanja onda oni zlonamjerno uništavaju Bosnu i Hercegovini”, mišljenja je članica Odbora, profesorica na Univerzitetu u Tuzli Meliha Bijedić (SDPBiH).
Dodaje da je zakonski okvir potrebno kreirati tako da se ”sankcionira osoba na čije je ime je izdana diploma, da se sankcioniraju sve osobe u instituciji koje su sudjelovale u izdavanju, zatvore institucije koje su izdavale takve diplome, te da se obeštete ustanove koje su isplatile plaću zaposlenicima koji su se koristili lažnim diplomama (npr. ministarstva, javne ustanove, javna poduzeća i sl.)”
Nužna strategija obrazovanja
”Nužno je smanjiti broj nepotrebnih diploma i uraditi analizu koja su to zanimanja potrebna, pa prema tome razvijati strategiju obrazovanja u BiH, u skladu sa evropskim standardima, prateći razvoj nauke i tehnologije u svijetu. Također, treba pooštriti provjere prilikom zapošljavanja i uvesti sistematsku inspekciju rada škola, a ukoliko se otkrije korupcija uskratiti akreditacije”, rekla je članica Odbora i grafička dizajnerica Miomirka Mila Melank (Naša stranka).
Ne čudi je da se kupovine dešavaju jer je „vrijednost diplome i znanja devalvirala do tačke kada je postalo svejedno da li je stvarno zaslužena ili kupljena“. Sistem prenošenja znanja vidi problematičnim u prevelikom broju visokoškolskih ustanova čija akreditacija je, kaže, upitna.
”Također, jedan od velikih problema je premalo izdvajanje za obrazovanje i kontrolu njegovog kvaliteta. Ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo obrazovanja i ukupno ove godine planira izdvojiti manje od 0,9 posto budžeta Federacije, odnosno samo 8,7 miliona KM za obrazovanje i znanost od budžeta koji iznosi 2,6 milijardi KM”, navodi Melank.
Aktualni problem kupovine lažnih diploma, podsjećaju članovi Odbora, javio se kao posljedica nepostojanja ministarstva obrazovanja na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno što je nadležnost osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja spuštena na razinu kantona, kojima je dopušteno da kreiraju zakonski okvir obrazovanja bez da su obavezni međusobno usklađivati regulatorna i zakonska rješenja s višim razinama.
Zbog ovog, kao i ostalih problema ”dvije škole pod jednim krovom, nacionalna grupa predmeta, programi neprilagođenim potrebama privrede” zaključili su da je prioritetno učiniti dubinske promjene u obrazovnom sustavu.