Tada će kazaljke biti pomaknute za 60 minuta unazad, pa će vrijeme u 3 sata 00 minuta 00 sekundi biti računato kao 2 sata 00 minuta 00 sekundi, priopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Iako većina građana pomicanju sata neće posvetiti veliku pozornost, povijest ovog naizgled nevažnog fenomena razvija se zajedno s društvenim i političkim okolnostima, uz bok s kalendarskim sustavima ili pak tehnološkim inovacijama.
Još jedan sat dnevne svjetlosti da mrak ne prekine igru golfa
Jedna od prvih zamisli da se pomicanjem vremena iskoristi više sunčanih sati u danu tijekom ljeta već je svojedobno bio predmet promišljanja jednog od američkih očeva nacije i strastvenog izumitelja – Benjamina Franklina. Smatrao je kako pomicanjem satova možemo bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje (u dijelovima svijeta gdje je to moguće), jer će svijetlo trajati duže predvečer i time pružiti dodatni užitak američkim građanima.
Međutim, Franklin svoju zamisao nikad nije dovoljno široko promovirao u znanstvenim krugovima, zbog čega neko vrijeme nije ni zaživjela. Barem do pojavljivanja slične primisli od strane londonskog graditelja Williama Willetta (1857 – 1915), kojem se pripisuje prva prava praktična zamisao o promjeni vremena. William Willett, koji je s jedne strane iznosio argument uštede energije, s druge je kao ljubitelj i igrač golfa htio još koji sat dnevne svjetlosti u večernjim satima kako mrak ne bi prekidao igru.
Ušteda ugljena u Prvom svjetskom ratu
Ipak, pomicanje sata prvi uveli 1916. godine Njemačka i njezini saveznici u Prvom svjetskom ratu, kako bi uštedjeli na ugljenu, tadašnjem glavnom energentu. Sljedeće godine iz istog se razloga pridružila i Britanija sa svojim saveznicima, dok su Rusija i Sjedinjene Države pričekale još koju godinu. Možda je nastojanje već tad pokojnog Willeta da promiče pomicanje vremena i bilo djelomično nadahnuće ovim zemljama, no sigurno je kako je glavni motiv tadašnjim silama bila praktična ušteda energije. Po završetku rata, uz izuzetak Britanije i još nekolicine država, većina je svijeta ukinula pomicanje satova sve do razdoblja Drugog svjetskog rata.
U Americi je primjerice, pomicanje sata ‘opozvano’ 1919. godine, većim djelom zahvaljujući pritisku američkih farmera.
Pijevci ne znaju za pomicanje sata
Oni su, naime, tvrdili kako pijevci nisu upoznati sa pomicanjem sata, ali i da u poljoprivredu ovakvo računanje vremena nije donijelo ništa dobroga, jer se stvari odvijaju prema Suncu; ako ga još nema, onda su usjevi vlažni od rose i ne mogu se žeti. Za ponovni redoviti prijelaz na praksu pomicanja sata, Amerikanci su morali pričekati punih 47 godina. Dok su poljoprivredom bogate savezne države prosvjedovale protiv režima ljetnog vremena, druga su ga područja usvojila mnogo prije. Grad New York već je tada bio po mnogočemu specifičan od ostatka SAD-a. Naime, ulagači na tada najrazvijenijoj svjetskoj burzi, Wall Streetu, željeli su što je moguće bliže ‘uskladiti’ američku satnicu s financijskim tržištima Londona, dok su trgovci jednostavno željeli imati više kupaca.
Energetska kriza 90-ih ponovno pomaknula kazaljke
Poslije 1945. godine praksa je od države do države bila različita, u mnogim je dijelovima svijeta zbog prosvjeda poljoprivrednika i učitelja ljetno vrijeme ukinuto, ali uslijed velike energetske krize 70-ih godina svijet se počeo vraćati staroj praksi. Bivša Jugoslavija je pomicanje sata prvi put uvela 1983. godine.Unatoč sumnjama, ljetno vrijeme opstalo u Europi i Americi.
Teorije protiv pomicanja kazaljki
Unatoč raširenim istraživanjima s brojnim jasnim dokazima o uštedama, primjerice električne energije na javnoj rasvjeti, pojavile su se i teorije prema kojima gotovo da i nema razlike u potrošnji, a kada se zbroje svi dodatni troškovi, primjerice prilagođavanja nekih velikih strojeva u industrijskom sektoru, to bi značilo i da ključni argument za pomicanje kazaljki ne stoji.
Vječno ljetno vrijeme u Rusiji
Rusija je 2011. godine nakon tri desetljeća posljednji put pomaknula satove prema naprijed i otad ih nije micala natrag na zimsko (standardno) vrijeme. Tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da će trajna promjena blagotvorno djelovati na njegove sugrađane, rješavajući ih stresa i nekih bolesti.
Pomicanje vremena stvara problem kravama
Osim poljoprivrednog razloga, seljaci su izgleda promjenama vremena ‘oštećeni’ i u domeni stočarstva. Primjerice, industrijske nesilice prvih mjesec dana nakon promjene navodno nose manje jaja, a kod domaćih kokoši nije se primijetilo smanjenje “radnog učinka”. Austrijanci su zamijetili kako zbog pomicanja vremena postoji vjerojatnost upale vimena kod krava muzara zbog kasne mužnje, što utječe na proizvodnju mlijeka. Samim time, zbog mužnje krava pate i stočari, jer se moraju ranije ustajati kako ne bi poremetili bioritam krava, primijetili su Nijemci.
Tisućljetna tradicija Židova u Izraelu, motivirala ih je da prosvjeduju protiv ljetnog i zimskog računanja zato jer ih ometa u recitiranju pokajničkih molitvi u ranim jutarnjim satima za vrijeme mjeseca Elul.
Zašto bi se svi ravnali prema imperijalističkoj vladavini SAD-a?
U paleti neobičnih slučajeva koji se usko vežu uz promjenu vremena, vjerojatno ‘najsmjeliji’ pokušaj je onaj aktualnog Venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza, koji je uputio zahtjev građanima da vrate vrijeme za pola sata jer “nema razloga da se cijeli svijet organizira na osnovu vremena koje je postavila imperijalistička vladavina SAD-a”.
Uzrokuje umor, poremećaj spavanja…
Osobe koje negoduju zbog sezonskih promjena računanja vremena, zbog poremećaja u spavanju ili pak bioritma, dobili su i znanstvenu potvrdu da bi mogli biti u pravu. Naime, stručnjaci kažu da ta promjena može čak uzrokovati umor, čime se mogu poremetiti uobičajene navike spavanja i uzrokovati semisomniju – umor uzrokovan neodgovarajućim snom, a preporuka liječnika u ovakvim slučajevima je pripremanje za san preko zagrijavanja, kao uoči treninga.
Bez obzira na ponekad na protivljenja vremenskim pomicanjima sata postoji više od jednog razloga kojim se ovakav vremenski režim može itekako opravdati. Stoga ne zaboravite večeras vratiti sat unatrag.
1 komentar
Mislim da ovo pomicanje kazaljki nema smisla, ali…