Županijama i općinama nude se višemilijunski iznosi za razvoj

Stotine milijuna eura iz različitih izvora financiranja otvaraju se lokalnim samoupravama i županijama u idućem razdoblju, a sve kao posljedica dostupnosti sredstava europskih pretpristupnih fondova, piše Večernji list BiH.

Ustavne i zakonske nadležnosti središnje razine vlasti, napose županija, ali i lokalnih samouprava, odnosno općina i gradova, omogućuju provedbu koraka koji za cilj imaju olakšavanje administrativnih prepreka za pokretanje biznisa, uvezivanje na provedbi zajedničkih projekata, ali i prijavu na neke međunarodne izvore financiranja. Poseban značaj u tom kontekstu imaju i imali su projekti prekogranične suradnje, poput Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, no pred općinama i županijama sada se otvaraju nove prilike.

Značaj općina

I dok instrument pretpristupne pomoći IPA III treba gledati kroz potencijal za razvoj županija, općinska razina vlasti svoju priliku u idućem razdoblju vidi kroz nekoliko područja suradnje, a posebnu vrijednost ima ostvarivanje suradnje s lokalnim zajednicama u Republici Hrvatskoj. Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović nedavno je nazočio koordinaciji načelnika/gradonačelnika i županijskih premijera izabranih iz redova HDZ-a BiH. Tom prilikom bilo je riječi upravo o razvojnim projektima u suradnji s RH, a u tom je kontekstu Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, podsjetio kako je, nastavljajući pružati potporu Hrvatima u BiH, Središnji državni ured objavio javni natječaj za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za 2022. godinu. Milas je tom prilikom potaknuo sve jedinice lokalne samouprave da prijave svoje projekte. Hrvatska, kao kontinuirani gospodarski partner BiH, a posebice Hrvata u BiH, nastavlja s procesima koji za cilj imaju gospodarsko ojačavanje niza lokalnih zajednica u BiH povezivanjem s Hrvatskom i iskorištavanjem novca iz europskih fondova, a u tom kontekstu treba uputiti i na poruke koje je nedavno iznijela Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koja je naglasila kako se prilike koje se nude treba iskoristiti putem boljeg iskorištavanja sredstava iz fondova Europske unije. – I do sada su postojali bilateralni programi koji su rezultirali kvalitetnim i dobrim projektima. Na nama je još kvalitetnije iskoristiti novo razdoblje – poručila je Tramišak. I same lokalne zajednice mogu napraviti mnogo na privlačenju investicija, a reprezentativan primjer je Posušje koje je donijelo mjere koje se odnose na pomoć u sufinanciranju troškova osnivanja i registracije poduzetnika – početnika u gospodarstvu (startupova), podršku očuvanja tradicionalnih i starih obrta i djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost i podršku poduzetnicama. S druge strane, županije, kao što je vidljivo, svoju priliku vide kroz instrument pretpristupne pomoći IPA III vrijedan 14 milijardi eura, a koji je potrebno iskoristiti na učinkovit način, posebice uzimajući u obzir činjenicu da politička kriza dodatno opterećuje više razine vlasti koje bi trebale imati ulogu koordinatora.

IPA III instrument

Otežavajuća je okolnost što ne postoji unaprijed određena alokacija sredstava po državama kandidatima i potencijalnim kandidatima za EU, već će se ona raspodjeljivati na osnovi zrelosti i profesionalnosti svakog napisanog projekta, a to u startu znači kako su umanjenje prilike da BiH dobije više novca zbog već poznatih unutarnjih problema.

No, to ne smije ni na koji način spriječiti županije da predlažu projekte koji će izravno voditi poboljšanju gospodarske situacije. U tom kontekstu treba podsjetiti kako je nedavno u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Željane Zovko u Splitu održana konferencija “IPA III: sredstvo za povezivanje ljudi unatoč granicama”, a sudjelovali su i premijeri triju hercegovačkih županija – Hercegovačko-neretvanske Nevenko Herceg, Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić i Hercegbosanske Ivan Vukadin. Herceg je tada naveo kako je za provedbu zacrtanih projekata, osobito onih složenijih, potrebno znanje, potrebni su i snažni ljudski kapaciteti te značajna sredstva. Zato im i jest iznimno bitna financijska potpora za nužne reforme i daljnja ulaganja u infrastrukturu, okoliš, digitalizaciju i povezanost kroz IPA III. instrument s tolikom financijskom vrijednošću, što je iznimna prilika koju, unatoč političkim previranjima, treba iskoristiti, prateći pritom iskustva drugih zemalja u predlaganju i pisanju projekata.