Celijakija je najčešća kronična gastroenterološka bolest, ali se o njoj premalo govori i premalo zna. Mnogi oboljeli ne znaju da su bolesni, a ako se bolest ne liječi mogu nastati ozbiljni zdravstveni problemi.
Unatoč svim zdravstvenim rizicima samo 3% oboljelih od celijakije se pravilno liječi. Često treba i 11 godina dok se ne postavi točna dijagnoza bolesti. Mnogi i umiru od posljedica neliječene celijakije. Unatoč takvim podacima, ljudi, ali i zdravstveni radnici, relativno su malo svjesni prisutnosti celijakije kod svojih bolesnika.
Problem je i nedovoljna razina kliničke sumnje liječnika na ovu bolest koja može imati teški klinički tijek i ozbiljne posljedice, a prepoznata se liječi lako, i to samo dijetom. Na celijakiju valja misliti češće i raditi screening znatno češće nego li se to sada radi.
Celijakija ili glutenska enteropatija nasljedni je imunološko-posredovani poremećaj koji obilježava trajna nepodnošljivost glutena, bjelančevine pšenice, ječma i raži, a možda i zobi. Jedna je od najčešćih kroničnih gastroenteroloških bolesti.
Javit će se u osoba koje imaju nasljednu predispoziciju za ovu bolest, a jelovnik im sadrži proizvode od pšenice, ječma, raži, a vjerojatno i zobi. Oštećenje sluznice tankog crijeva koje dugo traje može rezultirati razvojem vrlo teških i životno ugrožavajućih bolesti.
U bolesnika u kojih je bolest prepoznata i liječena bezglutenskom dijetom jednaka je stopi obolijevanja i smrtnosti od teških bolesti kao u zdravih ljudi, pojasnio je u kraćim crtama portal PLIVAzdravlje.hr.
ŽZH uopće i ne zna statistiku oboljelih svojih građana
Zavod za zdravstveno osiguranje ŽZH potvrdio je za portal OTPOR.Media kako oni imaju u svojoj evidenciji osobe oboljele od celijakije u dobi od 1 do 18 godine, kao i one osobe koje nastavljaju daljnje školovanje tj. fakultet. Pravo na bezglutensku prehranu ostvaruju 34 osobe, i to pravo imaju osobe do 26 godine života ako se redovito školuju. No taj broj je čak i četiri puta veći onih nemaju pravo ostvariti tu pomoć u ŽZH, a imaju celijakiju te su prepušteni sami sebi da ju nabavljaju hranu i lijekove i snalaze se kako znaju bez pomoći županije, gradova i općina, a koja su višestruko skuplja od standarne hrane koja se može naći na policama trgovina.
Kontaktiran je Zavod za javno zdravstvo ŽZH točne podatke o broju oboljelih osoba od celijakije s nadom kako oni vode evidenciju o istima, ali od njih je stigao još više poražavajući odgovor koji je glasio kako oni i ne znaju broj osoba oboljelih od celijakije u ŽZH.
S obzirom na to kako se ŽZH vodi kao jedna od razvijenijih na području FBiH, osobe oboljele od celijakije, a koje su isto stanovnici te županije nakon punoljetnosti tj. završetka školovanja, prepuštene su same sebi i na jednu stranu “odbačeni”!
Mnogi od tih osoba ili nemaju primanja ili imaju kao i većina građana minimalna, tako da su prisiljeni svaki zarađeni novčić potrošiti u dvostruko ili trostruko skuplju prehranu, a o lijekovima da i ne govorimo.
Udruga iz ŽZH koja sama broji 37 članova, a pomoć minimalna ili nikakva
Udruga oboljelih od celijakije i osoba s invaliditetom “KRUH” Ljubuški koja jedina djeluje i brine u ovoj Županiji o tim osobama na području ima upisano 37 osoba oboljelih od celijakije kao članove Udruge.
Kako su za portal OTPOR.Media (na kojemu možete opširnije pročitati) kazali iz Udruge “KRUH” Ljubuški, pomoći od strane općinskih vlasti su minimalne unatoč brojnim molbama, ali ipak iskazuju zadovoljstvo da je bolje i malo pomoći, nego nikako!
Gradovi Ljubuški i Široki Brijeg u 2020. godini iskazali su minimalnu pomoć za članove naše Udruge, obzirom na brojnost ne samo naših članova, nego i ostalih koji se bore s ovom bolešću, je skoro pa nevidljiva! Potrebno je javnost više informirati s ovim zdravstvenim problemom i poteškoćama s kojima se susreću oboljeli od celijakije, a kojih je jako puno na našem području, pa tako i nadležne institucije da shvate važnost probleme s kojim se susreću njihovi i naši sugrađani, kazali su iz ove Udruge.
1 komentar
Pohvalan clanak.