Tijekom tri godine na području Županije Zapadnohercegovačke obnovljeno je ukupno 16 javnih objekata, od čega 13 škola, jedan vrtić, sportska dvorana te Centar za socijalni rad.
U radove na tim objektima uloženo je više od 3,5 milijuna KM. Riječ je o projektu energetske učinkovitosti koji zajedno provode UNDP BiH i Vlada ŽZH, piše Večernji list.
U obnovi, odnosno tzv. utopljavanju objekata, što podrazumijeva radove na fasadi, izmjenu otvora, krovova…, Vlada Županije Zapadnohercegovačke sudjelovala je s 50 posto sredstava. Prema informacijama iz Vlade ŽZH, u 2015. godini novi izgled dobile su Osnovna škola “Ivana Brlić Mažuranić” Ljubuški, Osnovna škola “Ruđer Bošković” Grude, Osnovna škola “Ante Bruno Bušić” Rakitno te Prva osnovna škola Široki Brijeg. U radove na spomenutim objektima uloženo je 1,170.000 KM.
Godinu poslije radovi su završeni na Dječjem vrtiću Ljubuški, Područnoj osnovnoj školi Grab – Ljubuški, Osnovnoj školi Kočerin – Široki Brijeg, Maloj školi – Područna škola I. osnovne škole Široki Brijeg, Osnovnoj školi Tihaljina – Grude, Sportskoj dvorani Grude, Osnovnoj školi “Vir” te Školskom centru Posušje. Ukupna vrijednost radova na navedenim objektima iznosila je 1,200.000 KM.
Prošle godine realizirani su radovi u iznosu od 585.000 KM, a obnovljene su Područna škola Cerno – Ljubuški, Osnovna škola “Biograci” – Široki Brijeg, Osnovna škola “Drinovci” – Grude te Centar za socijalni rad Posušje.
Kako se dalje navodi u informaciji Vlade ŽZH, dodatno je potpisan sporazum i proveden natječaj za novih pet objekata koji bi trebali biti obnovljeni ove godine.
Riječ je o Domu zdravlja Široki Brijeg, Domu zdravlja Grude, Domu zdravlja Posušje, Osnovnoj školi Sovići – Grude te zgradi Općine Ljubuški.
Ukupna vrijednost ugovorenih radova za ovih pet objekata iznosi 760.500 KM. Treba napomenuti i kako je kao pilot-projekt 2013. godine realizirano utopljavanje zgrade Vlade ZHŽ-a u iznosu 235.000 KM. Radovi su plaćeni iz županijskoga proračuna.
Inače, projekt energetske učinkovitosti provodi se na području cijele Federacije BiH, a najveću korist od njega imaju korisnici objekata koji su obnovljeni ili će biti. Većina objekata koji su ušli u projekt starija je od 20 do 30 godina te joj je nužno renoviranje s obzirom na to da u vrijeme gradnje nisu postojali standardi izolacije kao danas, piše Večernjak.
Stručnjaci ističu da se kroz mjere energetske učinkovitosti može ostvariti više od 70% uštede u energiji, a time pridonijeti i očuvanju okoliša.